to top

Obavještenja

Pravni fakultet Univerziteta u Istočnom Sarajevu

Obavještenja

JAVNA ODBRANA ZAVRŠNOG MASTER RADA KANDIDATA MILKICE PETROVIĆ

U ponedјeljak, 21. 2. 2022. godine sa početkom u 14.00 časova, u prostorijama odјeljenja van sjedišta Pravnog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu u Bijeljini, održana je javna odbrana završnog master rada kandidata Milkice Petrović  pod nazivom ''Zaštita dјeteta od štetnih informacija za njegovo zdravlje i razvoj''.

Komisiju za odbranu ovog završnog master rada činili su:

  • dr Dimitrije Ćeranić, vanredni profesor Pravnog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu – predsjednik Komisije;
  • dr Stanka Stjepanović, redovni profesor Pravnog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu – mentor i član Komisije;
  • dr Svjetlana Ivanović, docent Pravnog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu – član Komisije.

Predmet istraživanja ovog rada je zaštita dјeteta od štetnih informacija, odnosno prevashodno definisanje šta su  štetne informacije, kako i na koji način utiču na zdravlje i razvoj dјece, zatim koje informacije imaju štetan uticaj u pojedinim životnim dobima dјeteta. Rad je usmjeren i na to kako sprovesti zaštitu, a ne povrijediti pravo dјeteta, niti dopustiti da bude neinformisano, za njemu preporučljive sadržaje. Konvencija o pravima dјeteta definiše dijetе kao svako biće mlađe od 18 godina, osim ako se po državnom zakonu ne smatra da se punoljetnost stiče u ranijoj dobi. Na navedene kategorije, dјecu, štetne informacije dopiru iz raznih aspekata, počevši od prenatalnog perioda, pa sve do punoljetstva. U prenatalnom periodu utiču direktno preko majke, a kasnije vrše direktan uticaj. Šire se unutar porodice prevashodno, zatim u školi, kasnije na većim nivoima organizovanja. Na dјecu u ranijoj životnoj dobi utiču najviše odnosi unutar porodice, čak i neshvatljive informacije dјečijem umu mogu se klasifikovati kao pozitivne i negativne i po Frojdu od presudnog su uticaja na kasniji razvoj ličnosti. Sredstva javnog informisanja i ubrzan razvoj tehnike i tehnologije, mogu imati štetan uticaj na zdravlje i razvoj dјeteta, ako su apsolutno dostupne, jer znamo da u medicini svjetska zdravstvena organizacija kaže ''sve može biti lijek i otrov u zavisnosti od količine''. Prevelika količina sadržaja namijenjenih za dјecu ne ostavlja pozitivne tragove, a kako tek oni neprimjereni njegovom dobu. Elektronski mediji šire informacije putem interneta, mejlova, diskova, televizije, radija i drugih društvenih mreža, kao i štampanih medija. Dinamika vremana dovela je do otežanih uslova za razvoj i adekvatno usmjerenje dјeteta. Dјeluje neshvatljivo da u vremenu napretka su otežani uslovi u poređenju sa prošlosti, ali istina je da je teško naći adekvatan put, jer toksični stres je povećan, kao i broj informacija. Naša sudska praksa ne pruža građu  za analizu navedene tematike, dok Evropski sud za ljudska prava, kao i inostrani sudovi ilustruju navedeno. Kod roditelja postoji sukob prava na zaštitu dјeteta i prava na pristup informacijama, to se kasnije prenosi i na učitelja, pa se opravdano postavlja pitanje gdјe je rješenje, da li ga treba tražiti na ovim nivoima ili je podignuto i nametnuto, a mi kao marionete ga slijedimo. Glavna svrha otkrivanja koliko štetne informacije utiču na zdravlje dјeteta je prije svega u cilju donošenja jače zakonske regulative koja bi štitila prava dјeteta. Da bismo sproveli zaštitu, moramo uvidјeti šta to sve ostavlja štetne tragove na zdravstveno stanje najmlađe ljudske populacije, a zatim predložiti preventivne mjere sprečavanja.

Na osnovu svega navedenog, komisija je zauzela stav da je riječ o veoma kompleksnoj i aktuelnoj temi kojoj treba posvetiti znatno više pažnje u pravnoj nauci i praksi. Komisija je konstatovala da je riječ o vrlo kvalitetnom kandidatu i odlično urađenom završnom master radu koji je ocijenila sa najvišom ocjenom čime je Milkica Petrović uspješno okončala odbranu svog master rada i zasluženo stekla akademsko zvanje mastera prava.

Štampa El. pošta

JAVNA ODBRANA ZAVRŠNOG MASTER RADA KANDIDATA SIMONE GLIŠIĆ

U ponedјeljak, 21. 2. 2022. godine sa početkom u 13.00 časova, u prostorijama odјeljenja van sjedišta Pravnog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu u Bijeljini, održana je javna odbrana završnog master rada kandidata Simone Glišić  pod nazivom ''Jednostrana izjava volje''.

Komisiju za odbranu ovog završnog master rada činili su:

  • dr Dimitrije Ćeranić, vanredni profesor Pravnog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu – predsjednik Komisije;
  • dr Stanka Stjepanović, redovni profesor Pravnog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu – mentor i član Komisije;
  • dr Svjetlana Ivanović, docent Pravnog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu – član Komisije.

Predmet istraživanja u ovom master radu je jednostrana izjava volje kao izvora obligacija i njene vrste. Zbog sve više ubrzanog privrednog prometa, te savremenih uslova života, veoma je značajno proučavati pojavljivanje jednostranih izjava volje kao izvora obligacija i mogućnost stvaranja obligacionih odnosa na osnovu njih. Prvenstveni cilj istraživanja je analiza dijela Zakona o obligacionim odnosima koji se odnosi na jednostranu izjavu volje i njene vrste, te praktična primjena ovog zakona u našoj zemlji i okruženju koje takođe koriste Zakon o obligacionim odnosima za uređenje ovog pravnog instituta. Zakon o obligacionim odnosima je prihvatio uže shvatanje u pogledu vrsti jednostrane izjave volje, te u njih svrstao javno obećanje nagrade i hartije od vrijednosti. Ne postoji saglasnost pravne doktrine u pogledu pitanja koje obligacije predstavljaju jednostranu izjavu volje. Nasuprot užeg shvatanja koje je prihvatio Zakon o obligacionim odnosima, prema širem shvatanju u jednostrane izjave volje se uvrštavaju: poslovodstvo bez naloga, sticanje bez osnova, ponuda za zaključenje ugovora, javno obećanje nagrade i izdavanje hartija od vrijednosti. Slanje kataloga, cjenovnika, tarifa i drugih obavještenja, kao i oglasi putem štampe, radija, televizije ne predstavlјaju ponudu za zaključenje ugovora. Naprotiv, oni se smatraju pozivom da se učini ponuda, tako da za njih ne važe ista pravila kao za ponudu. Poziv na ponudu se razlikuje od ponude po tome što je neprecizan i uopšten. On daje mogućnost zaključenja većeg broja eventualnih ugovora, tako da primalac ove inicijative ima mogućnost da se opredijeli za neki od njih i učini ponudu za zaključenje konkretnog ugovora. Razlikuju se i termini pravi iz hartije i pravo na hartiju – a opet se nadovezuju. Pravo iz hartije od vrijednosti je obligaciono pravo, tako da hartija od vrijednosti sadrži obligaciju. Sa druge strane, pravo na hartiju od vrijednosti je stvarno pravo. Međutim, zbog načela inkorporacije, u ovom slučaju stvarno pravo povlači obligaciono pravo. Najjednostavnije rečeno, pravo na hartiju znači i pravo iz hartije. Javno obećanje nagrade predstavlja jednostranu izjavu volje koja rađa obavezu za obećavaoca u trenutku saopštavanja te izjave javnosti. Ovo shvatanje je danas prihvaćeno, a nasuprot njemu u engleskom pravu se zastupa ugovorna teorija i prema njoj je javno obećanje nagrade ponuda za zaključenje ugovora učinjena neodređenom broju lica.

Na osnovu svega navedenog, komisija je zauzela stav da je riječ o veoma kompleksnoj i aktuelnoj temi kojoj treba posvetiti znatno više pažnje u pravnoj nauci i praksi. Komisija je konstatovala da je riječ o odličnom kandidatu iz čijeg velikog znanja i truda je i proistekao jedan ovako visokokvalitetan završni master rad, koji je ocijenila sa najvišom ocjenom, čime je Simona Glišić uspješno okončala odbranu svog master rada i zasluženo stekla  akademsko zvanje mastera prava.

Štampa El. pošta

Obavještenje: Zbornik radova Grupe za dodatna istraživanja iz obligacionog prava „Prof. dr Bogdan Loza“ Pravnog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu

UNIVERZITET U ISTOČNOM SARAJEVU

PRAVNI FAKULTET ISTOČNO SARAJEVO

PALE

OBAVJEŠTENJE

Članovi Grupe za dodatna istraživanja iz obligacionog prava „Prof. dr Bogdan Loza“ Pravnog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu, pod mentorstvom prof. dr Stanke Stjepanović i koordinacijom studenta master studija Nadežde Drašković, pripremili su Zbornik radova studenata. Studenti drugog ciklusa studija, Nadežda Drašković i Ana Lalović, i prvog ciklusa studija, Simeon Petković, Mile Mandić, Miloš Radanović, Kristina Živanović, Anja Kojić, Cvija Todorović, Marija Tripić, Anita Blažić, Anja Karavlah, Marija Đorđević, Filip Šupić, Luka Kusmuk, Nikolina Ćeha i Mihailo Krsmanović, pripremili su ukupno osam radova na preko stotinu strana.

Zbornik možete preuzeti OVDJE.

 

Štampa El. pošta

 

Pravni fakultet Univerziteta u Istočnom Sarajevu

Sjedište

Alekse Šantića br.3
71420 Pale
Republika Srpska - BiH
Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli.

Kontakt

Pale: +387 57 227 138 i +387 57 226 609;
Bijeljina: +387 55 211 390;
Srebrenica: +387 56 490 390;
Fax: +387 57 226 892