Prof. dr Andrea Romeo s Pravnog fakulteta Univerziteta „Magna Graecia“ iz Katancara (Italija), održao je 29. decembra 2025. godine studentima prve godine u Bijeljini gostujuće predavanje, na poziv predmetnog nastavnika, doc. dr Brana Hadži Stevića. Predavanje je održano na engleskom jeziku, putem platforme Google Meet, i to na temu „Constitutional Defence and Legal Principles Theory“.

Na početku predavanja, profesor Romeo je dao kratak istorijski osvrt na pitanje ustava (u materijalnom smislu). Naročito je istakao antički period u kom se javljaju obrisi ustavnih pravila i period francuske revolucije. Zatim je analizirano pitanje od izuzetnog značaja: ko treba da štiti ustav, pri čemu je profesor Romeo izložio različita shvatanja, uključujući i ona koja iskazuju nepovjerenje prema ideji sudske zaštite ustava. Takođe, naglašen je značaj razlikovanja pojmova „čuvanje ustava“ i „sudska kontrola ustavnosti“, budući da postoje i nesudski mehanizmi kontrole ustavnosti. Još od vremena francuske revolucije se ističe ideja da sam parlament treba da štiti ustav, što se i danas katkad zagovara. Npr. Jirgen Habermans taj model ističe kao prepreku sudskom aktivizmu. Takođe, profesor Romeo je ukazao na Kelzenovo i Šmitovo učenje o tome ko treba da bude čuvar ustava (guardian of the constitution), pri čemu Kelzen smatra da zaštitnik ustava treba da bude ustavni sud, dok Šmit ističe državnog poglavara kao čuvara ustava.

Naredni dio predavanja profesor Romeo je posvetio ukazivanju na konceptualnu razliku između pravila i principa, što ima izuzetan značaj za kontrolu ustavnosti, imajući na umu prirodu ustavnih odredaba. Dvorkin, Kelzen i Šmit su se bavili tim pitanjem, te su njihova učenja izložena, s ciljem da se ukaže, između ostalog, na to da li odlučivanje na osnovu principa implicira političko odlučivanje. Nakon toga, profesor Romeo je naročito istakao učenja o pravilima i principima koja zagovaraju Aleksi i Ferajoli. Dok Aleksi smatra da su principi optimizujuće komande koje podrazumijevaju balansiranje, dotle Ferajoli razlikuje direktivne i regulativne principe i uvodi pojam „preciziranje“ (specification). Profesor Romeo je zatim ukazao na različita učenja o tome šta prodrazumijeva „preciziranje“, te je izložio sopstvenu teoriju u vezi s tim. Na kraju, profesor Romeo je ukazao na to da današnji ustavni sudovi raspolažu značajnom vlašću, te je ukazao na neke od modaliteta odlučivanja Ustavnog suda Italije, poput nastojanja da se izbjegne poništavanje zakona tako što će da se sporna odredba protumačiti na onaj način koji je u skladu s Ustavom Italije.

Nakon izlaganja, studenti su postavljali pitanja i s profesorom Romeom diskutovali o pojedinim nedoumicama u vezi s kontrolom ustavnosti. Nakon što je predavanje okončano, svi prisutni su aplauzom pozdravili profesora Romea, uz ocjenu da je predavanje bilo izuzetno kvalitetno. Doc. dr Brano Hadži Stević srdačno je zahvalio profesoru na tome što je izdvojio vrijeme da održi predavanje i što je na razumljiv način predstavio studentima temu od izuzetnog teorijskog i praktičnog značaja.

Na osnovu sporazuma sa Uralskim federalnim univerzitetom iz Jekaterinburga, prof. dr Goran Marković održao je osam časova predavanja studentima ovog univerziteta na temu „Moderni federalizam: teorijski i uporedni pristup“. Studenti prvog i drugog ciklusa studija čuli su predavanja o teorijskim pojmovima federalizma i o rješenjima sadržanim u ustavima federalnih država, među kojima su i Bosna i Hercegovina i Ruska Federacija, ali i ostale moderne federalne države.

Ova predavanja organizovana su uporedo sa predavanjima koja je našim studentima držao prof. dr Igor Tepljakov o organizaciji javnih vlasti u Ruskoj Federaciji.

Dragi prijatelji Pravnog fakulteta, objavljen je jedanaesti broj Biltena, glasila Fakulteta. U ovom broju, obuhvaćena su dešavanja u razdoblju od maja do kraja avgusta 2025. godine.

Sve brojeve Biltena možete naći OVDJE.

Prof. dr Miloš Zdravković, vanredni profesor Pravnog fakulteta Univerziteta u Beogradu, održao je 24. decembra 2025. godine studentima prve godine u Bijeljini gostujuće predavanje, na poziv predmetnog nastavnika, doc. dr Brana Hadži Stevića. Ujedno, predavanje predstavlja realizaciju jednog od vidova saradnje predviđenih sporazumom zaključenim između Pravnog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu i Srpskog udruženja za pravnu i socijalnu filozofiju (IVR Serbia). Predavanju je prisustvovala i prof. dr Sanja Savić, vanredni profesor Pravnog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu na pravnoistorijskoj grupi predmeta.

Predavanje profesora Zdravkovića se ticalo pravne naravi NDH, pri čemu su analizirana tri aspekta te teme: (pravno)istorijski, pravnoteorijski i pravnofilozofski. Prvi dio predavanja se ticao istorijskih okolnosti na jugoslovenskom prostoru koje su prethodile proglašenju NDH. U drugom dijelu je analizirano pitanje državnosti NDH, tj. pitanje da li je ona uopšte bila država. Treći dio je predavanja posvećen je analizi pravnosti poretka NDH, tj. pitanju da li njen poredak može da se nazove pravnim poretkom.

U okviru analize istorijskih okolnosti, profesor Zdravković je govorio o događajima i pravnim rješenjima u bivšoj Jugoslaviji u periodu do Drugog svjetskog rata. Naročito je analizirano pitanje nestanka ondašnjih imperija i posljedice tih istorijskih događaja na jugoslovensku državu i nastanak NDH. Istaknute su ključne političke ličnosti tih vremena i njihovi ideološki stavovi. Osim toga, ukazano je na pitanja (ograničenog) biračkog prava i odnosa jugoslovenskih političkih stranaka prema načinu uređenja te države. Pritom je profesor Zdravković istakao tezu da osnov odnosno temelj države nije sila nego saglasje, tj. konsenzus onih koji na njenoj teritoriji žive.

U drugom dijelu predavanja je analizirana državnost NDH, i to u svjetlu teorije o konstitutivnim elementima države. Profesor Zdravković je ukazao na tradicionalnu teoriju o tri konstitutivna elementa države (teritorija, stanovništvo i državna vlast), navodeći da se u doktrini nerijetko ističe i četvrti elemenat – sposobnost države da stupa u odnose s drugim državama. Potom je analizirana NDH u pogledu svakog od tih konstitutivnih elemenata, kako bi se došlo do zaključka da li je ona država. Treći dio predavanja je profesor Zdravković posvetio analizi pravnosti poretka NDH, pri čemu su isticana filozofskopravna gledišta. Između ostalog, ukazano je na učenje Gustava Radbruha o zakonskom nepravu i nadzakonskom pravu, te je ono analizirano u svjetlu poretka NDH.

Tokom izlaganja, ali i nakon izlaganja, studenti su postavljali pitanja i s profesorom Zdravkovićem diskutovali o brojnim pitanjima u vezi s temom. Nakon što je predavanje okončano, svi prisutni su aplauzom pozdravili profesora Zdravkovića, uz ocjenu da je predavanje bilo izuzetno korisno. Doc. dr Brano Hadži Stević srdačno je zahvalio profesoru na tome što je izdvojio vrijeme da održi predavanje i što je na razumljiv način predstavio studentima temu od prvorazrednog istorijskog i pravnog značaja.