to top

Pravni fakultet

Univerziteta u Istočnom Sarajevu

Novosti

ODRŽAN OKRUGLI STO „PRAVNE I POLITIČKE POSLJEDICE DJELOVANJA VISOKOG PREDSTAVNIKA U BOSNI I HERCEGOVINI“

U Banjoj Luci je održan okrugli sto na temu „Pravne i političke posljedice djelovanja visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini“. Domaćin okruglog stola bio je Fakultet političkih nauka u Banjoj Luci, a suorganizator je bio naš fakultet. Na okruglom stolu su govorili profesori našeg fakulteta i Fakulteta političkih nauka, koji su sa pravnog i politikološkog aspekta analizirali ulogu i položaj visokog predstavnika u poslijedejtonskom periodu. Poseban akcenat stavljen je na Aneks X Dejtonskog mirovnog sporazuma i Bonska ovlašćenja, kao i na niz odluka koje je visoki predstavnik donosio u poslijedejtonskom periodu, a za koje nije postojao pravni osnov u pomenutom aneksu niti u cjelini Dejtonskog mirovnog sporazuma. Tim odlukama mijenjan je ustavni sistem Bosni i Hercegovini, neposredno su mijenjani ustavi entiteta i kantona, nametan vrlo veliki broj zakona i smjenjivani nosioci javnih funkcija, a za odluke sa takvim sadržajima nije bilo i nema pravnog uporišta u Dejtonskom mirovnom sporazumu.

Cilj održavanja okruglog stola bio je da se da čvrsta naučna argumentacija o tome kakav je stvarno trebalo da bude položaj visokog predstavnika u poslijedejtonskom periodu, koji je trebalo da bude pomoćni a ne naredbodavni organ, medijator a ne suveren, i kako suviše široko tumačenje Aneksa X u suštini nije bilo njegovo tumačenje nego neovlašćeno utvrđivanje bitno drugačijih i širih nadležnosti visokog predstavnika od onik koje mu je Aneks Xdao. Ukazano je i na činjenicu da je prema Aneksu X, ali i dosadašnjoj praksi, imenovanje visokog predstavnika potvrđivao Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija.

Uvodničari su bili i profesori našeg fakulteta: prof. dr Radomir V. Lukić, prof. dr Goran Marković i doc. dr Đorđe Marilović. U ime Fakulteta političkih nauka, uvodničari su bili: doc. dr Željko Budimir, ministar za naučnotehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo u Vladi Republike Srpske, prof. dr Miloš Šolaja, prof. dr Vlade Simović, doc. dr Nina Sajić. Jedan od uvodničara bio je i prof. dr Darko Radić, profesor Pravnog fakulteta u Banjoj Luci.

Učesnike skupa pozdravili su rektor Univerziteta u Banjoj Luci prof. dr Radoslav Gajanin i dekanica Fakulteta političkih nauka prof. dr Ranka Perić Romić, koja je i aktivno učestvovala u raspravi.

Štampa El. pošta

UNIVERZITET U ISTOČNOM SARAJEVU UVRŠTEN NA LISTU NAJBOLJIH UNIVERZITETA U EVROPI

Univerzitet u Istočnom Sarajevu uvršten je na listu najboljih univerziteta u Evropi, prema prvom izdanju QS World University Rankings: Europe 2024.

QS World University Rankings: Europe je lista koja obuhvata najboljih 688 institucija iz 42 zemlјe Evrope.

QS World University Rankings: Europe rangira univerzitete prema 12 kriterijuma, kao što su akademski ugled, broj i citiranost naučnih radova, ugled kod poslodavaca i zapošljivost, odnos studenata i nastavnog osoblјa, udio stranih studenata i nastavnika, te održivost. 

QS World University Rankings, čiji je dio QS World University Rankings: Europe je jedan od tri najuticajnija svjetska instrumenta akademskog rangiranja, zajedno s Academic Ranking of World Universities i Times Higher Education World University Rankings.

Viši podpredsjednik QS-a Ben Sowter je rekao da inauguracijsko izdanje QS World University Rankings: Europe predstavlјa prekretnicu i nudi jedinstvenu priliku za univerzitete da se na jednoj od najkonkurentnijih svjetskih rang listi visokog obrazovanja uporede sa drugim institucijama, ali i za kreatore politika da procijene individualni učinak institucija.

Na prvom mjestu QS World University Rankings: Europe 2024 se nalazi University of Oxford a na drugom mjestu je ETH Zurich – Swiss Federal Institute of Technology, zatim slijede University of Cambridge i Imperial College London. 

Ova pozicija Univerziteta u Istočnom Sarajevu je rezultat kontinuiranog rada Univerziteta i svih njenih članica na unaprijeđenju kvaliteta visokog obrazovanja, istraživanja, međunarodne saradnje i saradnje sa poslovnim subjektima.

Lista QS World University Rankings: EuropeQS World University Rankings: Europe 2024 dostupna je na linku: https://www.topuniversities.com/europe-university-rankings 

- originalni tekst nalazi se OVDJE

Štampa El. pošta

UNAPREĐENA SARADNJA SA URALSKIM FEDERALNIM UNIVERZITETOM IZ RUSIJE

Dekan prof. dr Goran Marković i prodekan za nastavu doc. dr Sanja Golijanin održali su sastanak sa prof. dr Aleksejem Kljujevim, dekanom Fakulteta javne uprave i preduzetništva Uralskog federalnog univerziteta. Ovaj univerzitet, sa sjedištem u Jekaterinburgu, jedan je od najboljih ruskih univerziteta, sa vrlo razvijenim nastavnim i naučno-istraživačkim radom, kao i međunarodnom saradnjom.

Predstavnici Pravnog fakulteta razgovarali su, tokom dugog i vrlo plodnog sastanka, sa prof. Kljujevim i nekoliko praktičnih oblika saradnje, koji će biti razvijeni u narednom periodu. Dogovoreno je da gostujuća predavanja naših i ruskih profesora počnu od jeseni ili zime ove godine, kao prvi oblik saradnje. Osim toga, odmah ćemo započeti sa planiranjem jednosemestralnog onlajn kursa na engleskom jeziku, koji će pohađati naši i ruski studenti, na temu koja je već dogovorena, a na srpskom i ruskom jeziku biće pripremljen zajednički udžbenik. Izražen je obostrani interes da se priprema zajednički naučno-istraživački projekat na istu temu. Predstavnici oba fakulteta iskazali su spremnost za pripremu zajedničkog master studijskog programa, za šta će biti potrebno izvjesno vrijeme, imajući u vidu potrebu pripreme nastavnog plana i programa i dobijanje potrebnih saglasnosti resornih ministarstava. Razmjena nastavnika i studenata takođe su oblici saradnje koji će biti ostvareni, kao i učešće na naučnim skupovima i objavljivanje radova u časopisima i zbornicima radova.

Imajući u vidu naučne i nastavne reference Uralskog federalnog univerziteta, kao i dosadašnje rezultate u međunarodnoj naučnoj i nastavnoj saradnji, oblici saradnje koji su definisani na sastanku, a koji će biti razrađeni u narednih nekoliko mjeseci, predstavljaju ozbiljnu mogućnost za oba fakulteta, njihove profesore i studente, da unaprijede i obogate svoj nastavno-naučni rad odnosno studije.

Štampa El. pošta

USPJEŠNO OKONČANA STUDENTSKA PRAKSA NA OSNOVU OKVIRNOG SPORAZUMA U OKRUŽNOM SUDU U TREBINJU

Okružni sud u Trebinju ugostio je studente Pravnog fakulteta u okviru studentske prakse iz krivičnog i krivičnog procesnog prava. Praksa je održana na osnovu Okvirnog sporazuma o razumijevanju – Unapređenje praktične nastave i obuke za studente prava i diplomirane pravnike. Sporazumu su prethodno pristupile četiri pravosudne institucije iz Trebinja, a ovo je bila prva praksa ova vrste organizovana u Trebinju za naše studente iz Trebinja i Hercegovine. Posljednje sedmice avgusta, studentima je bilo omogućeno praćenje suđenja, upoznavanje sa radom suda, razgovori sa mentorima prakse i sticanje novih praktičnih znanja i vještina.

 Studentska praksa u Trebinju priređena je po modelu studentske prakse koji je osmišljen na Pravnom fakultetu, a predstavlja dio programa prakse na osnovu Okvirnog sporazuma po kojem je u ovoj akademskoj godini obuhvaćeno čak osam pravosudnih institucija iz tri grada Republike Srpske – Istočnog Sarajeva, Bijeljine i Trebinja. Studentima se po ovom modelu praksa priređuje prvo u tužilaštvu, pa osnovnom i okružnom sudu, kako bi neposrednije mogli da prate i razumiju tok postupka iz oblasti krivičnog prava. Osim prakse iz krivičnog procesnog prava, održaće se i praksa iz drugih oblasti, poput građanskog i upravnog prava. U ovom obliku saradnje, pored Okružnog suda, u Trebinju učestvuju još i Okružno javno tužilaštvo, Osnovni sud i Okružni privredni sud.

Studenti su o praksi rekli sljedeće.

 

„Posjeta Okružnom sudu u Trebinju ostavila je puno pozitivnih utisaka – od same sudnice koja je opremljena kao u filmu, te dobrodošlice sudija koji su nam podjelili svoje znanje i dugogodišnje iskustvo i upoznali nas sa dužnostima sudijske funkcije. Nadam se da će studenti ubuduće imati prilike da više vremena provedu na praksi u ovoj instituciji jer zaista vrijedi.“

Mihailo Andrijašević, student treće godine

 

„U vrijeme kada se obavljala praksa u Okružnom sudu u Trebinju, nažalost nije bilo zakazanih suđenja. Vrijeme prakse smo iskoristili u razgovoru sa predsjednikom Okružnog suda kome smo zahvalni na lijepom dočeku i boljem upoznavanju i sa upravnim postupkom.“

Nikolina Vučković, student treće godine

 

„Dolaskom u Okružni sud dočekao nas je predsjednik suda Bojan Stević i sudija Pikula. Nakon uvodne riječi sudije Stevića, gdje nam je govorio o značaju zadovoljenja pravde, pravosuđa i o samom postupku suđenja, razgovarali smo sa njim o sudskoj praksi i postavljali pitanja. Potom, obratio nam se sudija Pikula koji nam je skrenuo pažnju na značaj našeg jezika, tumačenja norme i samog izražavanja. Imali smo priliku da prisustvujemo statusnoj konferenciji za krivično djelo Teško ubistvo u pokušaju. Utisci su veoma pozitivni.“

Ivana Gavrilović, student treće godine

„Dolaskom u Okružni sud imali smo priliku da obavimo razgovor sa sudijom Bojanom Stevićem koji nam je pričao o samom postupku, pojedinim slučajevima i uopšte o značaju pravosuđa za naše društvo. Takođe, bio je otvoren za sva naša pitanja i nedoumice. Nakon toga, obratio nam se sudija Pikula koji je istakao značaj samog jezika i načina izražavanja za sve pravnike. Imali smo priliku i da budemo prisutni na statusnoj konferenciji u vezi sa krivičnim djelom Teško ubistvo u pokušaju. Utisci iz Okružnog suda su veoma pozitivni zbog susretljivosti sudija i samog načina njihovog rada.“

Anđela Đogo, student treće godine

 

„U Okružnom sudu imali smo priliku slušati obraćanje i uvodne riječi predsjednika suda Bojana Stevića koji je ukazao na bitnost institucije, važnost sprovođenja pravde te efikasnost u rješavanju predmeta. Nakon njega, obratio nam se i sudija Pikula prenoseći bogato iskustvo u dugogodišnjem radu, a posebnu pažnju posvetio je važnosti jezika i načina izražavanja za nas pravnike. Takođe, prisustvovali smo i statusnoj konferenciji za krivično djelo „Teško ubistvo, u pokušaju“ što je svakako bilo jedno novo iskustvo. Sve pohvale za rad suda i susretljivost tokom svih dana prakse.“

Miljana Miljković, student treće godine

 

„Praksa u Okružnom sudu u Trebinju mi je pomogla da se bolje upoznam sa samim radom suda, sa njegovim nadležnostima i organizacijom. Žao mi je što, zbog nedostatka suđenja, nismo imali priliku da suđenjima prisustvujemo, međutim i pored toga odlazak tamo je bio veoma značajan jer smo u razgovoru sa sudijama dobili korisne savjete koji će nam sigurno značiti u budućnosti i za koje smo neizmjerno zahvalni.“

Anastasija Spaić, student treće godine

 

„U Okružnom sudu slušali smo predavanje predsjednika suda i jednog od sudija, takođe razgovarali o pojedinim spornim pitanjima krivičnog postupka. Drugog dana u istom sudu pratili smo postupak statusne konferencije, a po okončanju postupka razgovarali smo sa sudijom.“

Nikola Čorlija, student četvrte godine

 

„Tople dane avgusta mjeseca 2023. godine iskoristio sam da pohađam studentsku praksu u Okružnom sudu u Trebinju. Praksa je protekla u najboljem redu. Kao student treće godine, unaprijedio sam pravničko znanje i komunikacijske vještine koje sam stekao dosadašnjim obrazovanjem. Predavanja koja su održale sudije Okružnog suda, bila su izuzetno poučna i na pravi način interpretirana studentima na praksi. Razgovor sa sudijama Okružnog suda o pravnim temama, pružio mi je novo iskustvo vrijedno pomena. Upoznavanje sa prostornim rasporedom Palate pravde, studentskoj praksi pruža dodatnu notu važnosti. Pored mnogobrojnih znanja i vještina koja sam stekao na praksi u instituciji Okružnog suda u Trebinju, važno je pomenuti i vremensku i prostornu organizovanost ljudi koji tu rade.

Za kraj, mogu da iskažem samo pohvale za studentsku praksu i da pozovem ostale kolegice i kolege da se naredne godine prijave za pohađanje prakse.“

Filip Šupić, student četvrte godine

 

Fotografije: Stranica Okružnog suda u Trebinju, https://oksud-trebinje.pravosudje.ba/vstvfo/Sc/15/article/126349

Štampa El. pošta

 

Pravni fakultet Univerziteta u Istočnom Sarajevu

Sjedište

Alekse Šantića br.3
71420 Pale
Republika Srpska - BiH
Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli.

Kontakt

Pale: +387 57 227 138 i +387 57 226 609;
Bijeljina: +387 55 211 390;
Srebrenica: +387 56 490 390;
Fax: +387 57 226 892