to top

Obavještenja

Pravni fakultet Univerziteta u Istočnom Sarajevu

Obavještenja

Javna odbrana magistarske teze kandidata: Nebojše Lajića

20180928 163244

U petak, 28.09.2018. godine, u prostorijama Pravnog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu na Palama,sa početkom u 16.30 časova, održana je javna odbrana magistarske teze kandidata Nebojše Lajića, dipl. pravnika pod nazivom ''Zaštita konkurencije u postupcima javnih nabavki''.

Komisiju za odbranu ove magistarske teze su činili:

-        Prof. dr Ranka Račić, redovni profesor Pravnog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu – predsjednik Komisije.

-        Prof. dr Predrag Dimitrijević, redovni profesor Pravnog fakulteta Univerziteta u Nišu - član Komisije;

-        Prof. dr Dijana Marković - Bajalović, redovni profesor Pravnog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu – mentor i član Komisije;


Na početku svog izlaganja kandidat je istakao da zakonodavac nije psovetio potrebnu pažnju promociji i zaštiti konkurencije u javnim nabavkama, jer nisu utvrđena jasna pravila i mehanizmi kojima se štiti konkurencija u ovoj oblasti, kako u dijelu povreda konkurencije od strane ponuđača, tako i u dijelu povreda konkurencije od strane organizatora postupka javnih nabavki – ugovornih strana. Loša i neujednačena zakonska rješenja, neadekvatan institucionalni okvir i odsustvo saradnje nadležnih institucija, omogućuju da zloupotrebe i ograničenja konkurencije u oblasti javnih nabavki ostanu u velikoj mjeri neotkriveni i nesankcionisani. Kandidat se osvrnuo i na rješenja u uporednom zakonodavstvu, kako bi uočio prednosti i mane zakonskih rješenja u Bosni i Hercegovini i ukazao na mogućnosti preuzimanja dobre prakse EU od strane Bosne i Hercegovine. Kandidat konstatuje da pravna regulativa EU o javnim nabavkama generalno predstavlja dobar osnov za zaštitu konkurencije u ovoj oblasti, prevashodno kroz garancije zaštite ravnopravnosti ponuđača. Konstatuje se, takođe, da pravo EU ne predviđa posebne mehanizme zaštite konkurencije od zabranjenih sporazuma učesnika nadmetanja (dobavljača), već se to čini primjenom opštih pravila EU o zaštiti konkurencije. Kandidat je analizirao pravni okvir javnih nabavki u Bosni i Hercegovini, objasnio je istorijski razvoj zakonodavstva o javnim nabavkama i predstavljen pozitivnopravni okvir javnih nabavki sa posebnim akcentom na proceduru postupka elektronske aukcije, kao primjera procedure kojom se osigurava konkurencija u postupcima javnih nabavki.. Takođe je analizirao institucionalni okvir za provođenje postupka javnih nabavki – Agencija za javne nabavke i kancelarija za razmatranje žalbi. Kandidat kostatuje da postupci za dodjelu ugovora male vrijednosti ne obezbjeđuju u dovoljnoj mjeri, u poređenju sa ostalim postupcima, konkurenciju u javnim nabavkama. Posebno je analizirana krivičnopravna zaštita konkurencije u postupcima javnih nabavki. Ukazano je na neujednačenost zakonskih rješenja u krivičnim zakonima na nivou BiH i entiteta. Posebno je objašnjen institut ublažavanja, odnosno oslobađanja kazne, predviđen novim Krivičnim zakonikom Republike Srpske u svijetlu odgovarajućeg instituta definisanog u Zakonu o konkurenciji BiH. Kandidat uzakzuje na distinkciju između ograničenja konkurencije u javnim nabavkama izazvanim ponašanjima ugovornih organa i ponašanjima ponuđača. Posebno ukazuje na zakonska ograničenja konkurencije u Bosni i Hercegovini, nastala uvođenjem instituta preferencijalnog tretmana domaćeg ponuđača, te daje preporuke za usklađivanje Zakona o javnim nabavkama sa međunarodnim obavezama koje je u obom pogledu preuzela Bosna i Hercegovina. Posebnu pažnju kandidat je posvetio kartelima u javnim nabavkama. Predstavio je oblike namještanja ponuda i ukazao na načine prepoznavanja karteta u javnim nabavkama i njihovog sprječavanja, dizajniranjem kvalitetnih procedura javnih nabavki, analizirajući pri tome specifične postupke otkrivanja kartela u javnim nabavkama putem upotrebe skrining testova. Pri tome su objašnjeni pojmovi strukturalnog i semirijskog skrininga, te je ukazao na uspjehe u otkrivanju kartela koji su postignuti u svijetu njihovom primjenom.

Na kraju svog izlaganja, kandidat je izveo zaključak da je popstavljena hipoteza potvrđena i ukazuje da zaštita konkurencije u postupcima javnih nabavki predstavlja neophodan uslov bez čijeg ispunjenja nema efikasnog sistema javnih nabavki u Bosni i Hercegovini, a samim tim ni racionalnog trošenja javnih sredstava. Kandidat je ukazao na neophodnost izmjene zakonodavstva u cilju obezbjeđenja konkurencije u javnim nabavkam tako što bi se uskladilo krivično zakonodavstvo u Bosni i Hercegovini u pogledu sankcionisanja kartela u javnim nabavkama, omogućilo formiranje ''crne liste'' ponuđača za koje je dokazano da su nezakonitim radnjama ograničavali konkurenciju, povećale kazne učesnicima kartela u javnim nabavkama, ograničila primjena nekonkurentskih postupaka javnih nabavki, poboljšao sistem pravne zaštite i primjena instituta ublažavanja i oslobađanja od kazni, te ukinuo preferencijalni tretman domaćeg ponuđača.

Na osnovu iznesenih činjenica, ocjena i stavova, Komisija za ocjenu i odbranu magistarske teze kandidata Nebojše Lajića, dipl. pravnika pod nazivom ''Zaštita konkurencije u postupcima javnih nabavki'' smatra da ova teza predstavlja samostalan i na naučnim osnovama zasnovan rad, koji predstavlja ''osvježenje' na polju pravne nauke i u cjelosti zadovoljava kriterijume i standarde magistarskog rada. Nesumnjivo je da će ovaj rad dati veliki doprinos zakonskom i praktičnom usavršavanju postupaka javnih nabavki. Komisija je ovu magistarsku tezu ocijenila sa najvišom ocjenom čime je Nebojša Lajić zasluženo stekao naučni stepen magistra pravnih nauka.

Štampa El. pošta

Javna odbrana magistarske teze kandidata: Nedeljka Miljevića

O B A V J E Š T E NJ E

Zakazuje se javna odbrana magistarske teze kandidata

Nedelјka Milijevića, dipl. pravnika pod nazivom

''Organi stečajnog postupka''

za petak 28.09.2018. godine u 18.00 časova,

sala 23/II Pravnog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu na Palama.

Odbrana magistarske teze je javna i sva zainteresovana lica mogu prisustvovati odbrani. Magistarska teza se može pogledati svakog radnog dana od 7.30 – 15.30 časova u biblioteci Fakulteta na Palama.

Pale, 20.09.2018. godine                                                  

v.d. D E K A N – a

                                                                                     Doc. dr Radislav Lale, s.r.

Štampa El. pošta

Treći upisni rok za prvi i drugi ciklusa studija

UIS UPIS 2018 19

Treći upisni rok za prvi i drugi ciklusa studija će se održati prema sljedećim terminima:

  • Prijavljivanje kandidata počinje 18.09.2018. godine, od 12.00 časova, a završava se 21.09.2018. godine do 15.00 časova
  • Polaganje prijemnog ispita je 24.09.2018. godine sa početkom u 09.00 časova
  • Objavljivanje rezultata konkursa je do 26.09.2017. do 14.00 časova
  • Upis primljenih kandidata obaviće se 27.09. i 28.09 2018. godine
  • Kontakt informacijePale - tel: 057/226-609  -  057/227-138
  • Kontakt informacije  -Bijelјina– tel: 055/211-390

 

SLOBODNA MJESTA ZA UPIS STUDENATA U TREĆEM PRIJEMNOM ROKU

PRVOG CIKLUSA STUDIJA

NA PRAVNOM FAKULTETU UNIVERZITETA U ISTOČNOM SARAJEVU

U AKADEMSKOJ 2018/2019. GODINI

NAZIV FAKULTETA Budžet Sufinansiranje Samofinansiranje Vanredni Str.državlјani Ukupno
Pravni fakultet 0 70 20 17 0 107
Bijelјina 0 35 10 8   53
Pale 0 35 10 9 0 54

 

SLOBODNA MJESTA ZA UPIS STUDENATA U TREĆEM PRIJEMNOM ROKU

DRUGOG CIKLUSA STUDIJA

NA PRAVNOM FAKULTETU UNIVERZITETAU ISTOČNOM SARAJEVU

U AKADEMSKOJ 2018/2019. GODINI

NAZIV FAKULTETA Budžet Sufinansiranje Samofinansiranje Vanredni Str.državlјani Ukupno
Pravni fakultet 0 40 0 14 0 54
Pale-Javno pravo 0 6 0 2 0 8

Pale-

Građansko pravo-privrednopravni modul

0 6 0 2 0 8

Pale-

Građansko pravo-građansko pravni modul

  3   2   5

Pale-

Krivično pravo

0 5 0 0 0 5

Bijelјina-

Javno pravo

0 4 0 2 0 6

Bijelјina-

Građansko pravo-privrednopravni modul

  6   2   8

Bijelјina-

Građansko pravo-

građansko pravni modul

0 5 0 2 0 7

Bijelјina-

Krivično pravo

0 5 0 2 0 7

 

8. OPŠTE ODREDBE

8.1. Osnovni uslov za upis na studijske programe prve godine prvog ciklusa studija je završeno četverogodišnje srednjoškolsko obrazovanje u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini, ili ekvivalentno obrazovanje u inostranstvu.

8.2. Kandidati koji konkurišu na upis, polažu prijemni ispit ili ispit za provjeru sklonosti i sposobnosti.

8.3. Redoslijed kandidata za upis na studijski program prve godine prvog ciklusa studija utvrđuje se na osnovu:

  • opšteg uspjeha postignutog u srednjem obrazovanju uspjeh iz svih predmeta i razreda četvorogodišnje srednje škole) i 
  • rezultata postignutih na prijemnom ispitu ili ispitu za provjeru sklonosti i sposobnosti.

Broj bodova ostvaren na osnovu opšteg uspjeha dobija se tako da se prosječna ocjena iz svih predmeta četvorogodišnje srednje škole množi sa brojem 10 (deset).

Na prijemnom ispitu ili ispitu za provjeru sklonosti i sposobnosti, kandidat može ostvariti od 0 (nula) do 50 (pedeset) bodova.

        Po oba mjerila moguće je ostvariti najviše 100 (sto) bodova.

8.4. Realizaciju prijemnog ispita ili ispita za provjeru sklonosti i sposobnosti i utvrđivanje redoslijeda kandidata (rang liste) obavlјa komisija za upis studenata organizacione jedinice univerziteta/visoke škole u saradnji sa centralnom komisijom za upis na studijske programe univerziteta/visoke škole.

8.5. Izbor kandidata se vrši prema ukupnom broju bodova po oba mjerila na rang listi.

U slučaju istog ukupnog broja bodova dva ili više kandidata, prednost ima kandidat sa većim brojem bodova ostvarenim na prijemnom ispitu ili ispitu za provjeru sklonosti i sposobnosti.

8.7. U skladu sa Odlukom Vlade Republike Srpske, broj : 04/1-012-2-1068/18 od 03.05.2018. godine, o broju studenata koji se upisuju u prvu godinu prvog i drugog ciklusa studija na javne visokoškolske ustanove u akademskoj 2018/2019. godini, kandidati prilikom prijave mogu konkurisati na dva ili više studijskih programa s tim da pravo upisa kao redovni studenti mogu ostvariti samo na jednom od izabranih studijskih programa, a u skladu sa odobrenim brojem studenata na pojedinim studijskim programima. 

10. OSTALE ODREDBE 

10.1. Visina školarine za redovne studente koji sufinansiraju troškove studija za studijske programe prvog i drugog ciklusa studija na javnim visokoškolskim ustanovama za akademsku 2018/2019. godinu utvrđuje se Odlukom Vlade Republike Srpske, dok se visina školarine za studente koji samofinansiraju troškove studija, vanredne studente i studente strane državlјane prvog i drugog ciklusa studija na javnim visokoškolskim ustanovama utvrđuje Odlukom Upravnog odbora visokoškolske ustanove.

10.2. Naknada za tehničke usluge i direktne materijalne troškove u vezi sa polaganjem prijemnog ispita ili ispita za provjeru sklonosti i sposobnosti iznosi 60,00 KM za studijske programe organizacionih jedinica Univerziteta u Istočnom Sarajevu, osim na akademijama Univerziteta u Istočnom Sarajevu i Medicinskog fakulteta u Foči, gdje iznosi 70,00 KM. Uplata će se vršiti prema odlukama Upravnog odbora Univerziteta, a instrukciju će kandidati dobiti na organizacionim jedinicama Univerziteta.

Kandidat koji se upiše na studijski program prve godine prvog ciklusa studija prilikom eventualnog ispisa nema pravo na povrat uplaćenih finansijskih sredstava.

10.3. Kandidati su obavezni da na polaganje ispita ponesu lična dokumenta (ličnu kartu ili pasoš).

10.4. Prilikom upisa/prijave, na prvom ciklusu studija, kandidat je dužan podnijeti prijavu i priložiti slijedeća dokumenta i to:

(1) Izvod iz matične knjige rođenih;

(2) Uvjerenje o državlјanstvu koje nije starije od šest mjeseci,

(3) Originalna svjedočanstva o završenim razredima srednjeg obrazovanja i original diplomu o položenom maturskom, odnosno završnom ispitu;

(4) Dokaz o uplati naknade za polaganje prijemnog ispita ili ispita za provjeru sklonosti i sposobnosti.

Prilikom upisa/prijave, na drugom ciklusu studija, kandidat je dužan podnijeti prijavu i priložiti slijedeća dokumenta i to:

(1) Izvod iz matične knjige rođenih;

(2) Uvjerenje o državlјanstvu koje nije starije od šest mjeseci,

(3) Original ili ovjerenu kopiju diplome o završenom I ciklusu studija,odnosno osnovnom studiju;

(4) Uvjerenje o položenim ispitima na prvom ciklusu studija odnosno, osnovnom studiju;

(5) Nastavni plan i program studija koje je kandidat završio (ukoliko je studirao na drugom fakultetu/akademiji)

(6) Dokaz o uplati naknade za polaganje prijemnog ispita ili ispita za provjeru sklonosti i sposobnosti.

10.7. Komisija za upis studenata organizacione jedinice univerziteta dužna je da centralnoj komisiji za upis dostavi konačan izvještaj o rezultatima upisa studenata na studijske programe odgovarajuće jedinice u roku od 24 sata nakon formiranja rang liste.

        Centralna komisija za upis dostavlјa senatu univerziteta/visoke škole jedinstveni izvještaj o upisu

studenata na nivou univerziteta/visoke škole.

10.8. Kandidat je ostvario pravo na upis ukoliko se na rang listi plasira u okviru broja utvrđenog konkursom za upis.

        Kandidat koji je ostvario pravo na upis, a u predviđenom roku nije izvršio upis, gubi to pravo, a umjesto njega pravo na upis stiče slјedeći kvalifikovani kandidat na rang - listi.

        Ukoliko se kandidat nalazi na rang listi do broja koji je konkursom utvrđen za upis, ostvario je pravo na upis i dužan je prilikom upisa priložiti lјekarsko uvjerenje koje će pored nalaza opšteg zdravstvenog stanja sadržati i nalaz psihologa.

10.9. Rang – lista objavlјuje se na oglasnoj tabli i web -stranici organizacione jedinice Univerziteta/visoke škole.

10.10. Kandidat koji smatra da postupak rangiranja nije pravilno proveden, ima pravo prigovora dekanu fakulteta/akademije, u roku od 48 časova od objavlјivanja rang - liste na oglasnoj tabli i web - stranici organizacione jednice/akademije univerziteta/visoke škole.

        Odluka po prigovoru donijeće se u roku od 48 časova (u roku od 3 dana od podnošenja prigovora na Univerzitetu u Istočnom Sarajevu), od podnošenja prigovora i saopštava se podnosiocu prigovora i objvalјuje na oglasnoj tabli/web stranici organizacione jednice univerziteta/visoke škole.

-      Kandidati će na web – stranicama univerziteta imati uvid u posebne uslove koje propisuju fakulteti/akademija, podatke o smjerovima/usmjerenjima unutar studijskog programa, podatke o zvanjima koja se stiču završetkom studijskog programa, kao i visini školarine u akademskoj 2018/2019. godini

Štampa El. pošta

Javna odbrana magistarske teze kandidata: Nebojše Lajića

O B A V J E Š T E NJ E

Zakazuje se javna odbrana magistarske teze kandidata Nebojše Lajića, dipl. pravnika pod nazivom

''Zaštita konkurencije u postupcima javnih nabavki''

za petak 28.09.2018. godine u 16.30 časova, sala 23/II Pravnog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu na Palama.

Odbrana magistarske teze je javna i sva zainteresovana lica mogu prisustvovati odbrani. Magistarska teza se može pogledati svakog radnog dana od 7.30 – 15.30 časova u biblioteci Fakulteta na Palama.

Pale, 17.09.2018. godine                                                  

v.d. D E K A N – a

                                                                                     Doc. dr Radislav Lale, s.r.

Štampa El. pošta

Javna odbrana magistarske teze kandidata: Almira Ramovića

image 0 02 04 787ca45903a5d603b440d0d629c71a5a3e7de74f12dcfdc5d53529b65075b0d4 V

U petak, 14.09.2018. godine, u prostorijama Pravnog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu na Palama,sa početkom u 11.00 časova, održana je javna odbrana magistarske teze kandidata Almira Ramovića pod nazivom ''Osnovi isključenja krivične odgovornosti u krivičnom pravu Bosne i Hercegovine''.

Komisiju za odbranu ove magistarske teze su činili:

-        Prof. dr Uroš Pena, vanredni profesor Pravnog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu – predsjednik Komisije.

-        Akademik prof. dr Miodrag Simović, redovni profesor Pravnog fakulteta Univerziteta u Banja Luci i sudija Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – član Komisije;

-        Prof. dr Borislav Petrović, redovni profesor Pravnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu – mentor i član Komisije;

U svom uvodnom izlaganju, na samom početku odbrane magistarske teze kandidat je posvetio pažnju istorijskom razvoju ovog krivično pravnog instituta. Krivična zakonodavstva su se rano počela zanimati za sudbinu duševno bolesnih učinilaca krivičnih djela, jer se davno uvidjelo da ne bi bilo pravedno da se kazni onaj ko ne vlada sobom. U ranijim vremenima glavni razlog nekažnjavanja nije bila potreba za liječenjem duševnih bolesnika, već zaštita društva i imovine bolesnika putem njihovog stacioniranja. Stoga se sve do XIX vijeka i ne može govoriti o duševnoj bolesti u današnjem smislu te riječi, već o ludilu, odnosno „obuzetošću duše“. Tada je cilj bio zaštita društva, a ne zaštita duševnih bolesnika, jer za učinioca djela čija je „duša obuzeta ludilom“ nije bilo potrebe za liječenjem obzirom na to da ludilo još nije bilo shvaćeno kao bolest. Oni su se čuvali daleko od naseljenih mjesta u dobro čuvanim ustanovama i u nečovječnim uslovima. Na taj način su se duševni bolesnici teže „kažnjavali“ i od najtežih zločinaca. Tek u XIX vijeku došlo je do realnijeg i prihvatljivog tumačenja suštine i priroda ludila, koje je se počelo označavati kao bolest – duševna bolest. Tako nestaje i gubi svaki značaj srednjovjekovnog poimanja ludila. Tek tada može se govoriti o psihijatriji kao samostalnoj grani medicine, koja sve više vodi računa o interesima bolesnika, i koja duševnog bolesnika stavlja u centar zbivanja. Među prvim zakonima spominje se Krivični zakon Francuske iz 1810. godine koji propisuje stanje ludila (demence) koje isključuje kažnjavanje okrivljenog.

U dijelu rada, u kojem se kandidat bavi uračnuljivošću i neuračunljivošću u domaćem krivičnom pravu, vidljivo je da je ovaj institut zastupljen u svim krivičnim zakonima u BiH skoro u istom obliku, osim što se radi u pojedinim izmjenama konteksta rečenice i riječi. Isto tako i postupak u slučaju neuračunljivosti osumnjičenog, odnosno optuženog, postupak u slučaju nastupanja duševne bolesti i postupak u slučaju obaveznog liječenja od zavisnosti regulisan je takođe i u Zakonima o krivičnom postupku na nivou Bosne i Hercegovine. Uračunljivost je neposredno i najuže vezana za krivicu. Pitanje uračunljivosti je pitanje sposobnosti za krivicu, jer je funkcija uračunljivosti upravo u tome da odredi sposobnosti učinitelja za krivicu. Da bi čovjek bio kriv i kažnjiv, on mora posjedovati normalnu duševnu i voljnu dispoziciju koja mu omogućuje da shvati značenje norme i da slijedi njenu zapovjest. Za tako nešto je sposoban samo onaj ko je dostigao određeni stepen zrelosti i ko nema teške duševne smetnje.

Kandidat je obradio metode kojima se utvrđuje neuračunljivost, tj. biološki, psihološki i mješoviti metod. Pri određivanju neuračunljivosti svi krivični zakoni u Bosni i Hercegovini prihvataju mješoviti (psihološko-biološki) metod (član 34. stav 1. KZ BiH, član 36. stav 1. KZ FBiH, član 14. stav 1. KZ RS, član 36. stav 1. KZ BDBiH). Prema tim odredbama nije uračunljiva osoba koja u vrijeme učinjenja krivičnog djela nije mogla da shvati značaj svog djela ili nije mogla da upravlja svojim postupcima zbog trajne ili privremene duševne bolesti, privremene duševne poremećenosti ili zaostalog duševnog razvoja.

Bitno smanjena uračunljivost je obrađena u petom poglavlju. Značaj ovog instituta ogleda se kako u teoriji krivičnog prava tako i u pravnoj praksi. Teorijski je to riješeno na zadovoljavajući način, predviđajući da ovo predstavlja fakultativnu osnovu za blaže kažnjavanje. Međutim, u praksi je situacija delikatnija, jer je potrebno nedvosmisleno utvrditi kada je jedna osoba bitno smanjeno uračunjljiva, a kada samo smanjeno uračunljiva. Naravno da smanjena uračunljivost može postojati, ali njeno dejstvo je sasvim drugačije. Ovdje je velika odgovornost na vještacima, ali i na sudiji koji treba prihvatiti ili ne prihvatiti nalaz i mišljenje vještaka psihijatra. Međutim, odlika zakonskog rješenja ogleda se upravo u toj fakultativnosti, tj. sudija može ali i ne mora izreći blažu kaznu. Većina krivičnih zakona savremenih država poznaje institut bitno smanjene uračunljivosti. Neke države izričitom odredbom definišu pojam bitno smanjene ili smanjene uračunljivosti, kao npr. Portugal, Slovenija, Hrvatska, Njemačka, Italija, Švajcarska, Španija, Srbija, Crna Gora, dok je neke države izričito ne definišu, ali sadrže odredbe o ublažavanju kazne zbog stanja smanjene uračunljivosti, kao i odredbe o primjeni sigurnosnih mjera i tretmana u psihijatrijskim bolnicama (Holandija, Danska, Norveška, Austrija).

Kandidat je obradio i oblike duševne poremećenosti, tj. duševne bolesti, privremenu duševnu poremećenost i zaostali duševni razvoj.

Posebno mjesto zauzima institut Actiones liberae in causa. Značaj ovog instituta ogleda se u tome što predstavlja izuzetak od pravila da su odgovorni samo oni učinioci koji su u vrijeme učinjenja krivičnog djela bili uračunljivi. Taj izuzetak ogleda se u tome da će biti odgovoran i kažnjen učinilac koji se sam doveo u stanje neuračunljivosti, pa u takvom stanju učinio krivično djelo. Kriminalno politička opravdanost ovog instituta je neupitna, jer ne bi bilo opravdano da takve osobe prođu nekažnjeno, a pri tome su mogle i morale biti svjesne šta se može dogoditi ukoliko se opiju ili drogiraju pa poduzmu neku djelatnost, najčešće iz svog svakodnevnog posla kao npr. vožnja motornih vozila. Zakonodavac je tu izričit kada je predvidio da će takve osobe biti kažnjene isto kao i oni koji su bili uračunljivi u vrijeme učinjenja djela. Prema tome, sasvim je opravdan zaključak da je odgovornost za djela učinjena u stanju samoskrivljene privremene neuračunljivosti u našem krivičnom pravu postavljena na isti način kao i odgovornost uopšte, tj. odgovornost na bazi opštih principa na kojima se ona zasniva, a to su uračunljivost i krivica. Kod actiones liberae in causa postoji uračunljivost, i to ona koja je postojala prije nego što se učinitelj svojevoljno doveo u stanje u kojem više nije mogao shvatiti značaj svog djela ili upravljati svojim postupcima. Kod takvog učinioca postoji i krivica, jer je prije nego što se doveo u neuračunljivo stanje, učinjeno djelo bilo obuhvaćeno njegovim umišljajem ili je u odnosu na to djelo postojao nehat.

Kandidat je u svom radu elaborirao stvarnu i pravnu zabludu kao osnove isključenja krivične odgovornosti. Stvarna zabluda, nezavisno od toga da li je otklonjiva ili neotklonjiva, i nezavisno od toga da li je u užem ili u širem smislu, uvijek isključuje umišljaj, pri čemu neotklonjiva stvarna zabluda i u užem i u širem smislu isključuje pored umišljaja i nehat, dok otklonjiva stvarna zabluda i u užem i u širem smislu isključuje odgovornost za nehat samo u onom slučaju u kojem zakon predviđa odgovornost za nehatno učinjenje nekog krivičnog djela. Prema tome, opšti zaključak o krivičnopravnom dejstvu, značaju ili učincima stvarne zablude jeste slijedeći: stvarna zabluda, u užem i u širem smislu, isključuje krivičnu odgovornost u svim slučajevima, osim u slučaju otklonjive zablude u odnosu na krivično djelo za koje zakon predviđa krivičnu odgovornost i za slučaj njegovog nehatnog izvršenja. Pri tome, treba imati u vidu da stvarna zabluda može isključiti krivičnu odgovornost samo onda kad učinitelj nije bio svjestan stvarnih okolnosti u vrijeme učinjenja krivičnog djela, tj. u vrijeme poduzimanja radnje ili propuštanja one radnje koju je bio dužan poduzeti. Ako je učinilac bio u zabludi prije poduzimanja radnje, a ne i u vrijeme njenog poduzimanja, takva zabluda ne bi dovela do isključenja njegove krivične odgovornosti.

Situacija sa pravnom zabludom, odnosno njenim krivično pravnim djejstvom je drugačija. To je vidljivo kako u našem, tako i u zakonodavstvu zemalja u okruženju. Tako, npr. prema jednom rješenju, neotklonjiva pravna zabluda, koja postoji ako učinilac nije bio dužan i nije mogao da zna da je njegovo djelo zabranjeno, predstavlja osnov kojim se isključuje postojanje krivičnog djela, dok otklonjiva pravna zabluda, koja postoji kad učinilac nije znao da je učinjeno djelo zabranjeno, predstavlja osnov kojim se isključuje postojanje krivičnog djela, dok otklonjiva pravna zabluda, koja postoji kad učinilac nije znao da je učinjeno djelo zabranjeno, ali je to bio dužan i mogao znati, predstavlja fakultativni osnov za ublažavanje kazne (KZ Republike Srbije). Prema drugom rješenju koje se odnosi na zabludu o protupravnosti djela, nije kriv učinilac koji iz opravdanih razloga nije znao i nije mogao znati da je djelo zabranjeno, a ako je zabluda bila otklonjiva učinilac se može blaže kazniti.

Prema rješenju koje je prihvaćeno u našem krivičnom zakonodavstvu (član 38. KZ BiH, član 40. KZ FBiH, član 36. KZ RS, član 38. KZ BDBiH) učinilac krivičnog djela koji iz opravdanih razloga nije znao da je to djelo zabranjeno, može se blaže kazniti ili osloboditi od kazne. Iz takve zakonske odredbe je vidljivo da se krivičnopravni učinci pravne zablude u našem krivičnom pravu ne ispoljavaju na planu krivične odgovornosti, jer su učinitelji koji čak i iz opravdanih razloga nisu znali da je njihovo djelo zabranjeno uvijek krivično odgovorni. Njeni efekti se ogledaju samo na planu kažnjavanja, jer pravna zabluda predstavlja opšti fakultativni zakonski osnov za ublažavanje kazne, odnosno opšti fakultativni osnov za oslobađenje od kazne, i to samo u onim slučajevima u kojima se učinilac u zabludi našao iz opravdanih razloga.

Najzad, kandidat je proveo i jedno manje istraživanje, s ciljem da se utvrdi koliko je presuda izrekao Osnovni sud u Višegradu, u periodu od 2010. pa do 2015. godine, sa elementima isključenja krivične odgovornosti, o kojim oblicima isključenja se tačno radi, da li o neuračunljivosti, bitno smanjenoj uračunljivosti ili svjesnom dovođenju u stanje neuračunljivosti ili pak o stvarnoj i pravnoj zabludi. Potrebno je takođe istražiti za koja se krivična djela najviše primjenjuje, okolnostima pod kojima su ista učinjena, utvrditi zatim starosnu strukturu i pol osumnjičenih, ishode Presuda i Rješenja suda i sl. Radilo se o tri presude, od kojih su u dvije učinitelji bili neuračunljivi, a u jednoj bitno smanjeno uračunljivi, odnosno dvije presude su izrečene za učinjena krivična djela u stanju neuračunljivosti, a jedna za krivična djela učinjena u stanju bitno smanjene uračunljivosti.

U svom zaključnom osvrtu kandidat Ramović smatra da je pitanje osnova isključenja krivične odgovornosti veoma kompleksno i da postoje potrebe za njegovim poboljšanjem. Također upozorava i na potrebu dodatne edukacije sudija po ovom pitanju.


Na osnovu iznesenih činjenica, ocjena i stavova, Komisija za ocjenu i odbranu magistarske teze kandidata Almira Ramovića pod nazivom ''Osnovi isključenja krivične odgovornosti u krivičnom pravu Bosne i Hercegovine'' smatra da ova teza predstavlja samostalan i na naučnim osnovama zasnovan rad i u cjelosti zadovoljava kriterijume i standarde magistarskog rada, čime je Almir Ramović zasluženo stekao naučni stepen magistra pravnih nauka.

20180914 11292020180914 120219

Štampa El. pošta

 

Pravni fakultet Univerziteta u Istočnom Sarajevu

Sjedište

Alekse Šantića br.3
71420 Pale
Republika Srpska - BiH
Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli.

Kontakt

Pale: +387 57 227 138 i +387 57 226 609;
Bijeljina: +387 55 211 390;
Srebrenica: +387 56 490 390;
Fax: +387 57 226 892