to top

Obavještenja

Pravni fakultet Univerziteta u Istočnom Sarajevu

Obavještenja

Javna odbrana završnog master rada kandidata Tijane Vukadin

Dana 9. 9. 2024. godine sa početkom u 17.30 časova, u prostorijama Pravnog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu u Palama, održana je javna odbrana završnog master rada kandidata Tijane Vukadin, dipl. pravnika  pod nazivom ''Zaštita najboljeg interesa djeteta u zakonodavstvu Republike Srpske''.

Komisiju za odbranu ovog završnog master rada činili su:

  • dr Stanka Stjepanović, redovni profesor Pravnog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu – predsjednik Komisije;
  • dr Svjetlana Ivanović, vanredni profesor Pravnog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu – član Komisije;
  • dr Dimitrije Ćeranić, vanredni profesor Pravnog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu – mentor i član Komisije.

 

Pored članova Komisije, ovoj odbrani su prisustvovali i najbliži srodnici i prijatelji kandidata.

Predmet istraživanja ovog rada odnosi se na princip najboljeg interesa djeteta i njegovu zaštitu u  zakonodavstvu Republike Srpske, sa osvrtom na Konvenciju o pravima djeteta kao jednog od najvažnijih pravnih dokumenata vezanih za zaštitu dječijih prava na globalnom nivou. U ovom radu su, pored Porodičnog zakona i Ustava, analizirani i neki međunarodni dokumenti koji su usmjereni na zaštitu i promociju prava djece, uzimajući u obzir najbolji interes djeteta. Istraživanja pokazuju da su rane godine u životu djeteta zaista važne. Fizičko okruženje, resursi zajednice, društveni uticaji i obrazovna dostignuća predstavljaju faktor od velikog značaja za razvoj djeteta. Iako djeca, kao grupa, dijele neke univerzalne potrebe, izražavanje tih potreba zavisi od brojnih ličnih, fizičkih, kulturnih te socijalnih aspekata, uključujući i razvojne sposobnosti svakog pojedinog djeteta. Posebno mjesto zauzima očuvanje porodice i rodbinskih veza, zbog toga cilj rada predstavlja razmatranje navedenog i potragu za adekvatnim načinom da se zaštiti princip najboljeg interesa djeteta, a da pri tome nije ograničena sloboda i ugrožena socijalna djelatnost. U određenim dijelovima našeg porodičnog prava načelo najboljeg interesa djeteta se predviđa kao dopunski kriterijum za zasnivanje konkretnog porodičnopravnog odnosa. Takav je slučaj sa usvojenjem i hraniteljstvom. U zakonodavstvu  ili sudskoj praksi treba izgraditi kriterijume ili elemente za zaštitu najboljeg interesa djeteta koji se moraju imati u vidu prilikom donošenja odluka koje se tiču djece.

Princip najboljeg interesa djeteta i zaštita djece predstavljaju opšteprihvaćene vrijednosti u najvećem broju nacionalnih sistema. Hijerarhija prava djeteta ne postoji i sva su podjednako važna da bi se dijete razvilo u zdravu i odgovornu osobu. Dječija prava treba da budu poznata svim građanim države, a posebno institucijama i onima koji rade sa djecom, ali i samoj djeci kako bi postala svjesna svojih prava i načina zaštite eventulanog ugrožavanja njihovih prava. Nacionalno-pravnom regulativom, Republika Srpska osigurava temeljna prava djeteta, a to su građanska, politička, socijalna, kulturna i ekonomska prava djece. Među njima su i načelo po kome dijete treba odrastati u porodičnom okruženju, pravo na uživanje životnog standarda koji odgovara djetetovom psihičkom, fizičkom i društvenom razvoju, pravo na mišljenje i slobodu izražavanja mišljenja, pravo na informacije, pravo na igru i odmor, pravo na zaštitu. Prava djece su u međuzavisnosti sa sektorima koji osiguravaju poštovanje, očuvanje i unapređenje prava djeteta i njihove zaštite, što vodi postizanju boljih uslova života djece.

Na osnovu svega navedenog, komisija zauzela stav da je riječ o temi koja govori o vrlo osjetljivoj kategoriji kao što su djeca. S obzirom na osjetljivost ova kategorije zbog njihove uzrasne dobi, potrebno im je posvetiti znatno više pažnje u pravnoj nauci i praksi. Aktuelnost ove teme proističe i iz ovog vremena. Svjedoci smo da se u nekim zemljama svijeta još uvijek djeca iskorištavaju za prisilan rad na plantažama i na mnogim drugim radovima, čime se potvrđuje teza da još uvijek nije u potpunosti iskorijenjen robovski položaj, ne samo ljudi već i djece, uprkos naporu Ujedinjenih nacija, da kroz razne izvještaje, analize i kontrole, nastoji da iskorijeni ovu veliku pošast iz prošlosti.

Komisija je konstatovala da je riječ o odličnom kandidatu iz čijeg je znanja i truda  proistekao jedan ovako visokokvalitetan završni master rad pod mentorstvom prof. dr Dimitrija Ćeranića jednog od najvećih regionalnih stručnjaka iz oblasti porodičnog i nasljednog prava, inače jednog od tvoraca novog Porodičnog zakona Republike Srpske. Rad, koji će itekako poslužiti pravnicima – praktičarima (posebno sudijama ali i onima u Centrima za socijalni rad) i teoretičarima u radu, je ocijenjen sa najvišom ocjenom, čime je Tijana Vukadin uspješno okončala odbranu svog master rada i zasluženo stekla  akademsko zvanje mastera prava.

Štampa El. pošta

Obavještenje za studente prvog ciklusa studija o upisu i obnovi apsolventskog staža za akademsku 2024/2025. godinu

UNIVERZITET U ISTOČNOM SARAJEVU

PRAVNI FAKULTET

                          

OBAVJEŠTENJE

Obavještavaju se studenti - apsolventi l (prvog) ciklusa studija (studenti koji su upisani u skladu sa odredbama ranijeg Zakona o visokom obrazovanju) da će se, shodno članu 21. stav (3) Pravilnika o studiranja na prvom ciklusu studija na Univerzitetu u Istočnom Sarajevu, upis i obnova apsolventskog staža za akademsku 2024/2025. godinu vršiti

od 9. 9. 2024. do 20. 9. 2024. godine.

Shodno Troškovniku za naknade koje plaćaju studenti Univerziteta u Istočnom Sarajevu za akademsku 2024/2025. godinu,  za upis i obnovu apsolventskog staža potrebno je:

  • Dostaviti uplatnice za administrativne troškove (48.00 KM + 32.00 KM);
  • Dostaviti uplatnicu za obrasce (2.00 KM). Obrasci se mogu preuzeti u Studentskoj službi Fakulteta;
  • Dostaviti uplatnicu za osiguranje (5.00 KM);
  • Dostaviti uplatnicu za biblioteku (10.00 KM);
  • Dostaviti indeks (u indeks uredno upisati nepoložene ispite) .

 

Studenti koji propuste upisati i obnoviti apsolventski staž  u redovnom, gore navedenom roku, moći će izvršiti naknadni upis i obnovu apsolventskog staža koji  će trajati od 23.9.2024. godine do 27.9.2024. godine,  uz naknadu od 40.00 KM, shodno Troškovniku za naknade koje plaćaju studenti Univerziteta u Istočnom Sarajevu za akademsku 2024/2025. godinu.

Detaljne informacije mogu se dobiti u službi Fakulteta na brojeve telefona: 057/226-609 – sjedište fakulteta u Palama; 055/211-390 – odjeljenje van sjedišta fakulteta u Bijeljini.

Pale, 3. 9. 2024. godine                                                   

STUDENTSKA SLUŽBA

PRAVNOG FAKULTETA UIS

Štampa El. pošta

Obavještenje za apsolvente II (drugog) ciklusa – master studija o obnovi apsolventskog staža za akademsku 2024/2025. godinu

UNIVERZITET U ISTOČNOM SARAJEVU

PRAVNI FAKULTET

                          

OBAVJEŠTENJE

Obavještavaju se studenti - apsolventi II (drugog) ciklusa – master studija (koji su upisani u skladu sa odredbama ranijeg Zakona o visokom obrazovanju) da će se obnova apsolventskog staža za akademsku 2024/2025. godinu vršiti od

od 9. 9. 2024. do 20. 9. 2024. godine.

Za obnovu apsolventskog staža potrebno je:

  • Dostaviti uplatnice za administrativne troškove (48.00 KM + 32.00 KM);
  • Dostaviti uplatnicu za obrasce (2.00 KM). Obrasci se mogu preuzeti u Studentskoj službi Fakulteta;
  • Dostaviti uplatnicu za osiguranje (5.00 KM)
  • Dostaviti uplatnicu za biblioteku (10.00 KM);
  • Zajedno sa popunjenim obrascima i uplatnicama dostaviti uredno popunjen indeks sa predmetima koji nisu položeni.

Studenti koji propuste obnoviti apsolventski staž  u redovnom, gore navedenom roku, moći će izvršiti naknadnu obnovu apsolventskog staža koja  će trajati od 23. 9. 2024. godine do 27. 9. 2024. godine,  uz naknadu od 40.00 KM,  shodno Troškovniku za naknade koje plaćaju studenti Univerziteta u Istočnom Sarajevu za akademsku 2024/2025. godinu.

NAPOMENA: Studentima koji ne izvrše obnovu apsolventskog staža, shodno članu 147. Statuta Univerziteta prestaje status studenta i neće moći polagati ispite. Studenti koji su položili sve ispite predviđene Nastavnim planom i programom, i oni koji su prijavili završni master rad (koji je u postupku izrade) takođe su obavezni izvršiti  obnovu apsolventskog staža, u suprotnom neće moći prijaviti ni braniti završni master rad  dok ne izvrše ovu obavezu.

 

Pale, 3. 9. 2024. godine                                                   

STUDENTSKA SLUŽBA

PRAVNOG FAKULTETA UIS

Štampa El. pošta

Javna odbrana završnog master rada kandidata Tijane Vukadin

OBAVJEŠTENJE

 

Zakazuje se javna odbrana završnog master rada kandidata Tijane Vukadin, dipl. pravnika pod nazivom ''Zaštita najboljeg interesa djeteta u zakonodavstvu Republike Srpske'' za ponedjeljak 9. 9. 2024. godine u 17.30 časova, u sjedištu Pravnog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu u Palama, sala 23/II.

Master rad se može pogledati svakog radnog dana od 7.30 – 15.30 časova u biblioteci Fakulteta na Palama.

 

 

Pale, 29. 8. 2024. godine                                                    

PRODEKAN ZA NASTAVU

                                                                                                                                                                                    Doc. dr Sanja Golijanin, s.r.

Štampa El. pošta

Javna odbrana završnog master rada kandidata Marije Stjepanović

Dana 17. 7. 2024. godine sa početkom u 10.30 časova, u prostorijama Pravnog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu u Palama, održana je javna odbrana završnog master rada kandidata Marije Stjepanović, dipl. pravnika pod nazivom ''Mjere procesne prinude prema maloljetnicima u krivičnom postupku''.
Komisiju za odbranu ovog završnog master rada činili su doajeni krivičnopravnih nauka:
- akademik Miodrag Simović, redovni profesor Pravnog fakulteta Univerziteta u Banjaluci u penziji – predsjednik Komisije;
- akademik dr Borislav Petrović, redovni profesor Pravnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu – član Komisije;
- dr Mladenka Govedarica, redovni profesor Pravnog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu – mentor i član Komisije.

Pored članova Komisije, ovoj odbrani su prisustvovali i najbliži srodnici i prijatelji kandidata.
Maloljetnici predstavljaju najosjetljiviju kategoriju ljudske populacije na koju utiče kriza društvene zajednice u tranziciji, pa se njihova reakcija na ove pojave ponekad ogleda u asocijalnom ponašanju koje se može ispoljavati u vršenju krivičnih djela. Krivični postupak prema maloljetnicima spada u posebne krivične postupke. Suština je u tome da se u određenom postupku primjenjuju neka posebna pravila u odnosu na pravila koja važe u opštem, odnosno redovnom krivičnom postupku. Odrerđene razlike uočavaju se već na prvi pogled. Tako se ne govori o postupku koji se vodi protiv maloljetnika, već je krivični postupak usmjeren prema maloljetniku. Pored toga, maloljetnik prema kome se vodi krivični postupak ni formalno nema status osumljičenog, odnosno optuženog u krivičnom postupku. U pogledu svih onih procesnih situacija koje se u posebnom krivičnom postupku ne regulišu, važe pravila koja egzistiraju u redovnom krivičnom postupku, a takvo postupanje može biti izričito naloženo normama zakona o krivičnom postupku ili mogu da se primjenjuju opšta pravila o analognom postupanju. Na taj način, odnos između redovnog (opšteg) i krivičnog postupka prema maloljetnicima ispoljava se kao relacija između lex generalis i lex specialis. Suštinske razlike između krivične procedure koja se odvija prema maloljetniku i redovnog (opšteg) krivičnog postupka ogledaju se u povoljnijem procesnom položaju maloljetnika u odnosu na punoljetnog osumnjičenog, odnosno optuženog. U krivičnom postupku prema maloljetnicima (naročito onom koji se obilježava kao takozvani protekvitni model postupka) ne važe određena načela koja se ustoličavaju u redovnom krivičnom postupku, a veći značaj dobijaju neki drugi principi, koji ili uopšte ne egzistiraju u opštem krivičnom postupku ili nemaju onaj značaj kakav ostvaruju u krivičnom postupku prema maloljetnicima. Kako bi se vodio kvalitetan krivični postupak neophodno je obezbijediti prisustvo maloljetnika. Polazeći od činjenice da se krivični postupak vodi protiv individualno određenog lica u optužno raspravnom postupku, prihvaćeno je kao opšte pravilo da lice protiv koga se vodi krivični postupak mora u njemu i prisustvovati. U cilju realizacije ovako usvojenog opšteg pravila zakon je predvidio i određene mjere za obezbjeđenje prisustva osumnjičenog, odnosno optuženog u krivičnom postupku. Dakle, kako je pravilo opšteg krivičnog postupka da osumnjičeni, odnosno optuženi mora biti prisutan u toku suđenja, to jeste ne može mu se suditi u odsustvu, takvo pravilo je u potpunosti prenijeto i na krivični postupak prema maloljetnicima. U Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini, kaznena politika i mjere koje se primjenjuju prema maloljetnom učiniocu krivičnog djela u toku trajanja krivičnog postupka prema njemu akcenat daju vaspitnom tretmanu i obezbjeđenju prisustva maloljetnika u krivičnom postupku kroz mjere primjene na slobodi. Kada su u pitanju mjere za obezbjeđenje prisustva maloljetnika, prednost se daje mjerama zabrane u odnosu na mjeru pritvora koja u ovom postupku ima izuzetan karakter, odnosno ta najteža mjera procesne prinude i u opštem krivičnom postupku predstavlja jednu vrstu krajnjeg sredstva za obezbjeđenje prisustva lica protiv koga se postupak vodi i drugih ciljeva postupka, te se shodno tome samo u krajnje opravdanim slučajevima treba određivati u odnosu na maloljetnika. Pritvor je izuzetna mjera obezbjeđenja prisustva maloljetnika što se zaključuje iz zakonske odredbe i mora imati vaspitni karakter. Izricanjem mjera zabrane u zakonom predviđenim slučajevima postiže se dvostruki cilj. S jedne strane, maloljetno lice ostaje u otvorenoj sredini, dok s druge strane, tim mjerama se zadovoljavaju interesi krivičnog postupka. Na ovaj način, maloljetnom licu je očuvano osnovno pravo na ličnu slobodu uz istovremeno omogućavanje vođenja krivičnog postupka. Uvođenje mjera zabrane na područje krivičnog postupka prema maloljetnicima predstavlja značajnu i veoma poželjnu novinu, posebno zbog toga što se ranijim rješenjima prema maloljetniku nisu mogle primijeniti nikakve druge mjere. Sadašnjim stanjem omogućeno je da se već kroz mjere zabrane na neki način reaguje u pravcu uspostavljanja mogućnosti pozitivnog uticaja na maloljetnika preventivnim djelovanjem, naročito otvaranjem mogućnosti da se maloljetnik spriječi da kontaktira sa određenom sredinom ili licima u pravcu otklanjanja potencijalno opasnog društvenog kontakta. Imajući u vidu sve navedeno možemo zaključiti da je Zakon o zaštiti i postupanju sa djecom i maloljetnicima Republike Srtpske uređen u skladu sa principom najboljeg interesa djeteta i da su uvedene reforme kako bi se uspostavio pravičniji i efikasniji krivičnopravni sistem.
Na osnovu svega navedenog, komisija zauzela stav da je riječ da o veoma aktuelnoj ali o osjetljivoj kategoriji kao što su maoljetnici. S obzirom na osjetljivost ova kategorije zbog njihove uzrasne dobi, potrebno im je posvetiti znatno više pažnje u pravnoj nauci i praksi. Aktuelnost ove teme proističe i iz ovog vremena, u kojem se javlja sve više devijantnih ponašanja maloljetnika koja rezultiraju činjenje krivičnih djela. Svjedoci smo da je maloljetnička delinkvencija posljednjih godina u porastu, ali bez obzira na to pred sudovima u Republici Srpskoj sve je manje postupaka prema maloljetnicima, upravo zbog zakonskih odredbi kojima se daje prioritet alternativnim mjerama, koje imaju svrhu da se ne pokreće krivični postupak prema maloljetnicima i da se primjenom alternativnih mjera utiče na pravilan razvoj maloljetnika i jačanje njegove lične odgovornosti kako ubuduće ne bi činili krivična djela. Komisija je konstatovala da je riječ o odličnom kandidatu iz čijeg je znanja i truda ali i velikog iskustva stečenog u radu u pravosudnim institucijama, i proistekao jedan ovako visokokvalitetan završni master rad pod mentorstvom prof. dr Mladenke Govedarica. Rad, koji će itekako poslužiti pravnicima – praktičarima (posebno tužiocima ali i sudijama) i teoretičarima u radu, je ocijenjen sa najvišom ocjenom, čime je Marija Stjepanović uspješno okončala odbranu svog master rada i zasluženo stekla akademsko zvanje mastera prava.

Štampa El. pošta

 

Pravni fakultet Univerziteta u Istočnom Sarajevu

Sjedište

Alekse Šantića br.3
71420 Pale
Republika Srpska - BiH
Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli.

Kontakt

Pale: +387 57 227 138 i +387 57 226 609;
Bijeljina: +387 55 211 390;
Srebrenica: +387 56 490 390;
Fax: +387 57 226 892