ŠESTO VEČE KULTURE U BIJELJINI
Na Pravnom fakultetu, Odjelјenje van sjedišta u Bijelјini, 28. decembra 2016. godine održano je takmičenje studenata u besjedništvu, u okviru šeste Večeri kulture.
Veče kulture održava se u decembru svake godine, već šesti put. Budući da je sjedište Pravnog fakulteta u Istočnom Sarajevu, a da je Odjelјenje van sjedišta u Bijelјini, Veče je dio obilјežavanja Dana i Krsne slave Pravnog fakulteta, koji se inače obilјežavaju 31. oktobra u sjedištu.
Ove godine, Veče kulture bilo je posebno po više osnova. Podsjetimo, ovo je godina u kojoj je Pravni fakultet proslavio 70 godina postojanja. Upravo zbog višedecenijskog rada fakulteta, kako prije rata, tako i nakon obnove, Predsjednik Republike Srpske odlikovao je Pravni fakultet Ordenom Nјegoša prvog reda. Veče kulture je prenijelo dio slavlјeničkog duha iz sjedišta Pravnog fakulteta u Bijelјinu.
Takmičarski dio Večeri obilјežile su besjede jedanaest studenata, pet iz Istočnog Sarajeva i šest iz Bijelјine. O tri najbolјe besjede odlučivao je stručni žiri u sastavu:
- Dekan Pravnog fakulteta prof. dr Radomir Lukić – predsjednik,
- Prof. dr Milan Tomić, senator Republike Srpske i profesor Pravnog fakulteta,
- Prof. dr Goran Marković, prodekan za naučno-istraživački rad Pravnog fakulteta,
- Doc. dr Nina Milanović, docent Pedagoškog fakulteta.
Pored nagrada žirija, publika je glasanjem dodijelila Nagradu publike „Prof. dr Novica Vojinović“, nazvanu po utemelјivaču Besjedničke sekcije na Pravnom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu.
Nagrade su osvojili:
- Dragan Faladžić – prvo mjesto,
- Dragica Đokić – drugo mjesto,
- Jevto Kalajdžić – treće mjesto i Nagrada publike.
Pokrovitelјi Večeri bili su Advokatska kancelarija Stevanović, koja je najbolјim takmičarima dodijelila novčane nagrade i mogućnost obavlјanja studentske prakse, Grad Bijelјina, g. Miodrag Pandžić – direktor Filijale Komercijalne banke AD Banja Luka u Bijelјini, advokat Dejan Bogdanović, kao i još dvojica advokata iz Bijelјine, nekadašnjih naših studenata, koji žele da ostanu anonimni.
U programu Večeri kulture, ove godine, mogle su se vidjeti novine, poput nastupa nagrađivanog Hora SCPD „Srbadija“, pod rukovodstvom dirigentkinje prof. dr Desanke Trakilović. U pauzama, revijalno su nastupali studenati Pravnog fakulteta, a recitovala je Isidora Davidović, učenica Gimnazije „Filip Višnjić“ u Bijelјini. Solista na harmonici, mr Ljubo Škilјević, takođe sa Univerziteta u Istočnom Sarajevu, zaklјučio je muzički dio programa. Publiku je iznenadio još i nastup u kome je na šalјiv način izvršena pravna analiza jedne popularne pjesme.
U publici su, i ove godine, bili dekani, profesori, zaposleni i studenti na fakultetima Univerziteta u Istočnom Sarajevu čije je sjedište ili odjelјenje u Bijelјini, kao i brojni pravnici iz pravosuđa, advokature i drugih institucija u Bijelјini.
Dana 10.6.2025. godine sa početkom u 11.00 časova, u prostorijama Pravnog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu u Palama, održana je javna odbrana završnog master rada kandidata Stefana Ćeranića, dipl. pravnika pod nazivom ''Uloga organa starateljstva u postupku prema maloljetnicima''. Komisiju za odbranu ovog završnog master rada činili su: Pored rodbine i prijatelja, odbrani su prisustvovale i kolege kandidata. Položaj maloljetnika u krivičnom postupku i njihovu krivičnu odgovornost u pozitivnom zakonodavstvu Republike Srpske uređuje poseban propis - Zakon o zaštiti i postupanju sa djecom i maloljetnicima u krivičnom postupku iz 2010 godine. Ovaj zakon uključuje odredbe koje se tiču materijalnog krivičnog prava ali i krivičnog postupka tj. procesnog dijela te izvršenja izrečenih krivičnih sankcija. Istim se određuju organi koji sprovode krivični postupak, tok krivičnog postupka te način izvršenja krivičnih sankcija prema maloljetnim učiniocima krivičnih djela. Njegove odredbe primijenjuju se prema mlađim maloljetnicima koji u vrijeme izvršenja krivičnog djela imaju navršenih 14 godina, prema starijim maloljetnicima koji u vrijeme izvršenja krivičnog djela imaju navršenih 16 godina i prema mlađim punoljetnim licima koji u vrijeme izvršenja krivičnog djela nisu navršili 21 godinu života (član 3. Zakona o maloljetnicima). Organi starateljstva dobijaju širok dijapazon nadležnosti te se pojavljuju kao organi posredovanja, nadzora - praćenja ali i izvršenja izrečenih krivičnih sankcija. Organ starateljstva u postupku prema maloljetnicima nije stranka, ali ima značajnu ulogu jer sarađuje sa organima krivičnog gonjenja i suđenja. Imajući u vidu karakter zaposlenih i njihovo stručno opredjeljenje te da je ovaj organ odgovoran za razumijevanje konkretnih prilika maloljetnika, a time i za individualizaciju njegovog tretmana, ovlašćenja koja mu pripadaju su široko postavljena ali isto tako odgovaraju brojnim obavezama koje ih prate. Pored opšte uloge da bude upoznat sa tokom postupka, da stavlja prijedloge i ukazuje na činjenice relevantne za pravilno odlučivanje, prema zakonu organ starateljstva neposredno sprovodi jednu od vaspitnih mjera pojačanog nadzora nad maloljetnikom te prati izvršenje drugih vaspitnih mjera, a njegove aktivnosti su posebno važne u okviru postpenalnog tretmana. Kako je u ovoj fazi važan pristup koji se fokusira na individualne potrebe i okolnosti svakog maloljetnika, uzimajući u obzir njihov uzrast, razvojni stadijum, lične prilike i specifične potrebe, organ starateljstva zbog svojih specifičnosti u pogledu organizacije i nadležnosti najadekvatniji je za davanje ocjene koje mjere i aktivnosti je potrebno konkretno preduzeti u toku samog krivičnog postupka prema maloljetnom učiniocu krivičnog djela. Od organa starateljstva mogu se u različitim fazama postupka tražiti izvještaji o okolnostima specifičnim za ličnost maloljetnika i značajnim za dalje opredjeljenje toka postupka, zatim izvještaji o sprovođenju alternativnih mjera, kod izvršenja sankcija ovi organi imaju obavezu praćenja i kontrole, a u određenim slučajevima i direktnog izvršavanja izrečenje sankcije. Maloljetnička delinkvencija obuhvata ponašanja koja su nezakonita ili antisocijalna, a specifična je po tome što je vrše lica koja još uvijek nisu dostigla određen nivo zrelosti da bi mogla u potpunosti shvatiti negativnost svog ponašanja. Razlozi za maloljetničku delinkvenciju su kompleksni i mogu uključivati socijalne, ekonomske, porodične i psihološke faktore. Neki od uobičajenih faktora jesu siromaštvo, disfunkcionalni porodični odnosi, nedostatak pristupa obrazovanju, društvenim resursima ili neravnomjerna raspodjela društvenih dobara, klasna borba kao i uticaj vršnjačke grupe. S tim u vezi javlja se i potreba za angažovanjem organa starateljstva i stručnih lica tog organa koji su obučeni za rad sa maloljetnicima i za razumijevanje njihove ličnosti. Dolazi do odvajanja normi koje se odnose na maloljetne učinioce krivičnih djela od onih koje se primjenjuju na punoljetne učinioce krivičnih djela. Za ovu kategoriju učinilaca krivičnih djela važe posebna pravila i oni imaju poseban krivičnopravni status kako u našem krivičnom zakonodavstvu tako i u uporednom pravu. Krivičnopravna materija koja se odnosi na ovu kategoriju učinilaca je uređena posebnim zakonom. Razlog zašto za ovu kategoriju učinilaca važe posebna pravila je taj što se ličnost maloljetnika u biološkom, psihološkom i socijalnom pogledu značajno razlikuje od ličnosti odrasle osobe. S obzirom na navedene specifičnosti, mjerodavno krivično pravo za ovu kategoriju učinilaca se razlikuje od onog koje se primijenjuje na punoljetne učinioce krivičnih djela. Stoga, reagovanje na maloljetničku delinkvenciju svih nadležnih institucija nužno podrazumijeva prilagođavanje ličnosti maloljetnika kako se ne bi naštetilo njegovom budućem psihičkom razvoju, a kako bi se istovremeno adekvatno zaštitio pravni poredak. Upravo zbog toga uključivanje organa starateljstva je od velikog značaja jer ima za cilj da zaštiti maloljetne učinioce krivičnih djela od negativnih uticaja samog krivičnog postupka. Zakon o zaštiti i postupanju sa djecom i maloljetnicima u krivičnom postupku Republike Srpske reguliše krivičnopravni položaj maloljetnih učinilaca krivičnih djela putem jedinstvenog akta, što predstavlja značajan napredak u utemeljenju principa restorativne pravde kao osnovnog načela savremenog maloljetničkog zakonodavstva. Organ starateljstva je od početka uključen u krivični postupak prema maloljetnicima u cilju zaštite dobrobiti maloljetnika, a pojavljuje se i kao neposredni izvršilac jedne od krivičnih sankcija koje je moguće izreći maloljetnom izvršiocu krivičnih djela. Posebno značajnu ulogu ima u postpenalnom tretmanu maloljetnika, odnosno u periodu nakon izvršenja kazne ili mjere izrečene maloljetnom učiniocu krivičnih djela. Ova uloga je višedimenzionalna i uključuje različite aspekte podrške i nadzora u cilju resocijalizacije i reintegracije maloljetnika u društvo što je osnovna svrha tretmana kriminaliteta maloljetnika. Takođe, u svrhu što kvalitetnijeg pristupa problemu maloljetničke delinkvencije, socijalne službe trebale bi biti što je moguće više kapacitirane ljudskim resursima te kontinuirano usavršavanje za navedenu oblast. Eventualno kroz sistemske izmjene zakonske regulative, potrebno je zagovarati osnivanja posebnih timova u službama socijalne zaštite koji bi se prema potrebama istih osnivali u samim centrima za socijalni rad, odnosno službama socijalne zaštite, a koji bi se primarno bavili maloljetničkom delinkvencijom. Jer složićemo se nisu iste potrebe socijalnih službi u urbanim zonama u odnosu na ruralna mjesta gdje se maloljetnici u sukobu sa zakonom veoma rijetko registruju. Ovaj rad će itekako doprinijeti shvatanju uloge organa starateljstva u postupku prema maloljetnicima, te je sigurno otvorio neka pitanja kojima treba posvetiti posebna istraživanja koja bi opet eventualno dala jasniji pogled na navedu temu. Komisija je konstatovala da je riječ o odličnom kandidatu, koji je pokazao izuzetnu zrelost u radu, iz čijeg velikog truda je i proistekao jedan ovako visokokvalitetan završni rad. Ogromno i višegodišnje prethodno radno iskustvo u oblasti socijalnog rada je protkano kroz ovaj rad sa mnogobrojnim primjerima iz prakse kao i velikim brojem zaključaka koji obiluju prijedlozima kojima bi se upaprijedila pravna regulativa ovog instituta. Komisija je ocijenila ovaj završni master rada sa najvišom ocjenom, čime je Stefan Ćeranić uspješno okončao odbranu master rada i zasluženo stekao akademsko zvanje mastera prava.
Javna odbrana završnog master rada kandidata Stefana Ćeranića
