Dana 25.10.2024. godine sa početkom u 13.00 časova, u prostorijama Pravnog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu u Palama, održana je javna odbrana završnog master rada kandidata Snježane Cerovina, dipl. pravnika  pod nazivom ''Redovni pravni lijekovi u vanparničnom postupku''.

Komisiju za odbranu ovog završnog master rada činili su:

• dr Viktorija Haubrih, vanredni profesor Pravnog fakulteta Sveučilišta u Mostaru – predsjednik Komisije;
• dr Ranka Račić, redovni profesor Pravnog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu – mentor i član Komisije;
• dr Dragana Damjanović, docent Pravnog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu – član Komisije.

Pored članova Komisije, ovoj odbrani su prisustvovali i najbliži srodnici i prijatelji kandidata.

Osnovni cilj koji se želio postići izradom ovog master rada jeste analiza zakonske regulative koja se odnosi na pravne lijekove i analiza teorijskih shvatanja posvećenih ovom institutu. Ukazivanjem na različite redovne pravne lijekove koji su zakonom normirani, shodno tome da li su dopušteni i o kojoj vrsti vanparničnog postupka je riječ, u radu se nastojalo objasniti ove pravne fenomene i ukazati na mogućnost njihovog izjavljivanja koji su strankama i drugim učesnicima u vanparničnom postupku omogućeni. Izjavljivanjem redovnih  pravnih lijekova ostvaruje se kvalitetna pravna zaštita u žalbenom postupku i postavlja se pitanje da li se u postupku povodom pravnog lijeka može donijeti pravilnija i po stranku povoljnija odluka povodom određene vanparnične stvari. Pojedine situacije koje mogu nastati u faktičkim odnosima na koje stranke nisu mogle uticati, niti ih predvidjeti mogu se negativno odraziti na samu stranku ili drugog učesnika u postupku, a posljedično uticati na donošenje štetnije konačne odluke vanparničnog suda. Sve ove situacije dovode učesnika u vanparničnom postupku u nepovoljan položaj, što rezultira donošenjem nepravilne i nezakonite odluke koja kao takva ne bi bila donešena da nije bilo nepredviđenih situacija. Slijedom navedenog, uveden je institut redovnih pravnih lijekova na nepravnosnažne odluke odnosno rješenja vanparničnog suda kako bi postojao način da i nakon okončanog postupka stranke i drugi učesnici u postupku zaštite svoja subjektivna prava, koja nisu mogla zaštititi u toku postupka iz različitih subjektivnih i objektivnih razloga i tako isprave negativne, odnosno štetne posljedice koje su nastale i egzistiraju donošenjem konačne odluke u vanparničnom postupku. Zakonski okvir o redovnim pravnim lijekovima nije potpuno i pravilno redigovan i njihova primjena u sudskoj praksi oslanja se na odredbe Zakona o parničnom postupku Republike Srpske. Zakonska pravila koja se odnose na redovne pravne lijekove, međutim, ne garantuju strankama i drugim učesnicima u vanparničnom postupku da će vanparnični sud na brz i efikasan način sprovesti postupak po pravnim lijekovima. Posebna pažnja je posvećena žalbi kao jednom od tri redovna pravna lijeka u vanparničnom postupku, jer je ista najiskorišteniji pravni lijek u većini vanparničnih postupaka koja se izjavljuje na nepravnosnažne odluke odnosno rješenja vanparničnog suda. Upotreba redovnih pravnih lijekova zavisi isključivo od volje stranaka i drugih učesnika u vanparničnom postupku, odnosno žalbeni postupak biće pokrenut isključivo na inicijativu lica koja imaju aktivnu procesnu legitimaciju na njihovo izjavljivanje. Do izražaja dolazi načelo dispozitivnosti, jer pokretanje postupka povodom redovnog pravnog lijeka dolazi isključivo voljom ili na inicijativu stranke ili drugog učesnika u postupku. Redovni pravni lijekovi su od posebnog značaja na naučno istraživanje, jer se istima pokreće postupak kontrole pobijane odluke i zaštita određenih subjektivnih prava lica koja imaju pravo na izjavljivanje pravnog lijeka

Na osnovu svega navedenog, komisija zauzela stav da je riječ o temi koja pripada oblasti vanparničnog procesnog prava, koja se veoma malo istraživala u teoriji i praksi, za razliku od parničnog procesnog prava, te je potrebno inspirisati pravne pisce koje se bave građanskim procesnim pravom da više pažnje posvete istraživanju iz ove oblasti. 

Komisija je konstatovala da je riječ o odličnom kandidatu iz čijeg je znanja i truda  proistekao jedan ovako visokokvalitetan završni master rad pod mentorstvom prof. dr Ranke Račić. Rad, koji će itekako poslužiti pravnicima – praktičarima (posebno sudijama) i teoretičarima u radu, je ocijenjen sa najvišom ocjenom, čime je Snježana Cerovina uspješno okončala odbranu svog master rada i zasluženo stekla  akademsko zvanje mastera prava.