UNIVERZITET U ISTOČNOM SARAJEVU

PRAVNI FAKULTET ISTOČNO SARAJEVO

PALE

  JAVNA ODBRANA ZAVRŠNOG MASTER RADA KANDIDATA MILICE MIHAJLOVIĆ

Dana 13. 7. 2023. godine sa početkom u 13.00 časova, u prostorijama odјeljenja van sjedišta Pravnog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu u Bijeljini, održana je javna odbrana završnog master rada kandidata Milice Mihajlović, dipl. pravnika  pod nazivom ''Sporazumna dioba zajedničke imovine''.

Komisiju za odbranu ovog završnog master rada činili su:

• dr Dimitrije Ćeranić, vanredni profesor Pravnog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu – predsjednik Komisije;
• dr Stanka Stjepanović, redovni profesor Pravnog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu – mentor i član Komisije;
• dr Svjetlana Ivanović, vanredni profesor Pravnog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu – član Komisije.

Pored članova Komisije, ovoj odbrani su prisustvovali i najbliži srodnici i prijatelji kandidatkinje.

Dioba zajedničke imovine podrazumijeva prestanak režima zajedničke imovine i uspostavljanje režima posebne imovine odnosno utvrđivanje suvlasničkih udjela supružnika. U slučaju diobe zajedničke imovine, sporazumna dioba predstavlja najpoželjniji način diobe jer omogućava da supružnici sporazumno na najprihvatljiviji način podijele ono što su zajednički sticali u toku zajednice života te da tako zadovolje vlastite potrebe i interese. Sporazumna dioba može biti izvršena za vrijeme trajanja bračne zajednice ili u slučaju prestanka braka, ali i u toku postupka pred sudom kada supružnici mogu postići sporazum o načinu i predmetu diobe. Sporazumna dioba može se odnositi na cjelokupnu zajedničku imovinu ili na jedan njen dio ili na pojedine stvari, ali i na određivanje da svakom supružniku pripadnu pojedine stvari ili prava ili da jedan supružnik isplati drugom supružniku protivvrijednost njegovog udjela u zajedničkoj imovini. Sporazumna dioba može biti izvršena na način da supružnici utvrde udjele u zajedničkoj imovini, tako da zajednička imovina iz režima zajedničke svojine pređe u režim susvojine. Dakle, supružnici postaju suvlasnici svojih udjela u zajedničkoj imovini. Osim uspostavljanja režima suvlasništva, sporazumnom diobom supružnici mogu postati i vlasnici pojedinih stvari odnosno titulari prava ukoliko se sporazumiju samo u pogledu određenih stvari i to tako da neke stvari uđu u svojinu jednog a druge u svojinu drugog supružnika. Takođe, moguća je i civilna dioba odnosno prodaja cjelokupne ili dijela zajedničke imovine i podjela dobijenog novčanog iznosa u dogovorenom omjeru, kao i sporazum da jednom supružniku pripadne u svojinu cjelokupna zajednička imovina uz obavezu da drugom supružniku isplati novčanu protivvrijednost njegovog udjela u zajedničkoj imovini. Dakle, kako sporazum predstavlja dogovor, usaglašenost, zajedničku odluku supružnika, to način diobe i udio supružnika zavisi od samog dogovora supružnika odnosno saglasnosti njihovih volja. Sporazum o diobi zajedničke imovine mora biti zaključen u formi notarski obrađene isprave. Forma je uslov punovažnosti ovog pravnog posla, u suprotnom sporazum je ništav. Forma notarski obađene isprave obezbjeđuje pravnu sigurnost stranaka i drugih učesnika u pravnom prometu. U savremenom porodičnom pravu supružnici, sadašnji ili budući, mogu imovinske odnose urediti i putem instituta bračnog ugovora. Bračni ugovor predstavlja pravni posao putem kojeg zakonodavac dozvoljava odstupanje od zakonskog imovinskog režima, pa bračni supružnici mogu  urediti međusobne imovinske odnose drugačije od zakonske regulative poštujući imperativna pravila. U slučaju nemogućnosti sporazumne diobe, zajednička imovina biće podijeljena u postupku pred sudom.

Na osnovu svega navedenog, komisija zauzela stav da je riječ da o veoma kompleksnoj, aktuelnoj ali i dovoljno neistraženoj temi u kojoj treba posvetiti znatno više pažnje u pravnoj nauci i praksi. Aktuelnost ove teme proističe i iz ovog vremena, u kojem se javlja sve veći i veći broj slučajeva gdje supružnici nastoje da svoje imovinske odnose riješe primjenom ovog instituta. Komisija je konstatovala da je riječ o odličnom kandidatu iz čijeg znanja i truda je i proistekao jedan ovako visokokvalitetan završni master rad pod mentorstvom doajena ove oblasti građanskopravne nauke prof. dr Stanke Stjepanović. Rad, koji će itekako poslužiti pravnicima – praktičarima i teoretičarima u radu, je ocijenjen sa najvišom ocjenom, čime je Milica Mihajlović uspješno okončala odbranu svog master rada i zasluženo stekla  akademsko zvanje mastera prava.