to top

Obavještenja

Pravni fakultet Univerziteta u Istočnom Sarajevu

Obavještenja

Javna odbrana magistarske teze kandidata: Tanje Railić

20180927 194716

U četvrtak, 27.09.2018. godine, u prostorijama Pravnog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu na Palama,sa početkom u 19.00 časova, održana je javna odbrana magistarske teze kandidata Tanje Railić, dipl. pravnika pod nazivom ''Organi postupka prema maloljetnicima''

Komisiju za odbranu ove magistarske teze su činili:

-        Prof. dr Uroš Pena, vanredni profesor Pravnog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu – predsjednik Komisije.

-        Akademik prof. dr Miodrag Simović, redovni profesor Pravnog fakulteta Univerziteta u Banja Luci i sudija Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – mentor i član Komisije;

-        Prof. dr Mladenka Govedarica, vanredni profesor Pravnog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu – član Komisije;

Kandidat naglašava da diverzioni model reagovanja koji je prisutan u našem maloljetničkom krivičnom zakonodavstvu, polazi od teorije starateljstva, prema kojoj je učinilac krivičnog djela ličnost koja je povodljiva za činjenje krivičnih djela. Kažnjavanjem, maloljetni učinilac krivičnog djela se stavlja pod starateljstvo državnih organa, organa pravosuđa i organa javne bezbjednosti koji imaju zadatak da ga osposobe da se ponaša prema pravnim propisima društva i da poštuje norme pravnog poretka i društvene discipline. Posebno je naglašena važnost i neophodnost specijalizacije službenih lica koja postupaju prema maloljetnicima. Specijalizovanost sudija i tužilaca za maloljetnike formalno se potvrđuje odgovarajućim uvjerenjima ili certifikatima o stručnoj osposobljenosti za obavljanje poslova iz oblasti prestupništva mladih i njihove krivičnopravne zaštite, koje obezbjeđuje Centar za edukaciju sudija i tužilaca Republike Srpske.

Treći dio rada odnosi se na postupanje sudije za maloljetnike i obuhvata nekoliko cjelina. U ovom dijelu rada navedeni su osnovni modeli maloljetničkog pravosuđa u svijetu, kao i nastanak prvih sudova za maloljetnike. Posebno je određena organizacija, sastav i nadležnost sudova za maloljetnike. Krivični postupak prema maloljetnicima u Republici Srpskoj vode sudovi opšte nadležnosti, tako što u sudovima prvog stepena (osnovnim sudovima) postoje posebna odjeljenja za maloljetnike koja se sastoje od jednog ili više sudija i stručnih savjetnika, dok u sudovima prvog i drugog stepena postoje vijeća za maloljetnike sastavljena od trojice sudija, tzv. vanpretresna vijeća (član 16 Zakona o zaštiti i postupanju sa djecom i maloljetnicima u krivičnom postupku). Postoji i obaveza formiranja odjeljenja za maloljetnike i vijeća za maloljetnike, kao posebnih sudskih organa u okviru sudova opšte nadležnosti. Mjesna nadležnost suda u postupku prema maloljetnicima određuje se kao pravilo prema mjestu prebivališta (forum domicili), odnosno boravišta (residantiae) maloljetnika, a izuzetak je nadležnost prema mjestu izvršenja krivičnog djela (forum loci delicti commisi), odnosno pred sudom na čijem se području nalazi zavod ili ustanova za izvršenje krivičnih sankcija u kojoj se maloljetnik nalazi. Posebna cjelina u okviru treće glave posvećena je postupanju sudova za maloljetnike u toku pripremnog postupka, gdje je posebno obrađen privremeni smještaj maloljetnika, kao i pitanja koja se odnose na mjere obezbjeđenja prisustva maloljetnika. Kada je riječ o postupanju sudije za maloljetnike nakon okončanog pripremnog postupka, sudija zakazuje sjednicu vijeća za maloljetnike ili glavni pretres.

Posebnu cjelinu predstavljaju odluke koje donosi sudija po okončanoj sjednici ili glavnom pretresu. U tom smislu, krivični postupak prema maloljetnicima ima određene specifičnosti. Takođe, postoje i ograničenja u pogledu krivičnih sankcija koje se maloljetniku mogu izreći u zavisnosti od načina na koji je postupak prema maloljetniku prethodno vođen.

Opšte je poznato da način na koji organi pravosuđa reaguju na kriminalitet maloljetnika, posebno u smislu hitnosti postupanja, primjene adekvatnih mjera prema maloljetniku tokom postupka, kao i odabira odgovarajuće krivične sankcije - u dobroj mjeri određuje šanse za njegovo „skretanje” sa puta razvoja kriminalne karijere. Sagledavanje i analiza prakse i tendencija u postupanju organa maloljetničkog pravosuđa, ne samo da je značajno sa stanovišta ocjene dostignutog nivoa standarda postupanja u ovom domenu, već je dragocjeno i za identifikovanje eventualnih sistemskih propusta, usljed kojih djeca i maloljetnici, a potom i društvo u cjelini, ostaju uskraćeni za adekvatnu ili pravovremenu zaštitu.

Kriminalna politika suda je ukazala na izvjesne dileme i nedoumice koje su jednim dijelom nastale propustom zakonodavca, a drugim dijelom nemogućnošću njihove primjene zbog nepostojanja novih institucija u praksi (npr. obezbjeđivanje institucija za realizaciju pojačanog nadzora, uz dnevni boravak u odgovarajućoj ustanovi za vaspitanje i obrazovanje maloljetnika; posebne ustanove za liječenje i osposobljavanje; zdravstvene ustanove za stacionarno liječenje maloljetnih zavisnika od droge i alkohola, savjetovališta, sportskih i humanitarnih organizacija; organizacije rada u javnom interesu i u korist lokalne zajednice i prihvatilišta kao alternativa pritvoru).

Akcenat je posebno stavljen na primjenu načela oportuniteta i primjenu vaspitnih preporuka iz razloga što predstavljaju mjere diverzionog karaktera. U skladu sa preporukama međunarodnih dokumenata o načinu postupanja prema maloljetnim učiniocima, u nastojanju da se izbjegnu negativne posljedice provođenja formalnog krivičnog postupka na formiranje ličnosti maloljetnika, u praksi dolazi do znatnog porasta primjene alternativnih sankcija i neformalnih oblika postupanja prema maloljetnim učiniocima krivičnih djela.

Kandidat posebno naglašava da današnja procesna uloga tužioca kroz načelo oportuniteta, a posebno kroz vaspitne preporuke kao oblik uslovnog nepokretanja postupka, predstavlja veoma bitnu kariku u kaznenopravnoj intervenciji društva na maloljetničku delinkvenciju. Naime, tužilac je prva instanca od čijih kriterijuma zavisi, u određenim slučajevima, da li će donijeti naredbu o nepokretanju pripremnog postupka, odnosno naredbu o izricanju vaspitne preporuke, a nakon okončanog pripremnog postupka - da li će postupak obustaviti ili maloljetnika izvesti pred sud da bi mu se izrekla određena sankcija. Tužilac, pored svoje osnovne zakonske obaveze gonjenja maloljetnih učinilaca krivičnih djela, obavlja i važnu društvenu ulogu koja se tiče pomoći u pronalaženju načina za maloljetnikov dalji razvoj i ponašanje.

Dosadašnja istraživanja pokazuju da maloljetni prestupnici koji su odvraćeni od formalnog sistema imaju nižu stopu novih kaznenih djela, što praktično znači da samo određeni broj ponovo počini novo krivično djelo, za razliku od maloljetnika koji se suočavaju sa sudom. Proces diverzije ili odvraćanja vrlo dobro funkcioniše kada su u pitanju prestupnici koji su prvi put u sukobu sa zakonom.

Kandidat takođe ističe da praksa u vezi s primjenom pojedinih odredaba Zakona o maloljetnim učiniocima krivičnih djela i krivičnopravnoj zaštiti maloljetnih lica pokazuje na značajnu ulogu koju imaju stručni saradnici u izboru vaspitnih preporuka ili posebnih obaveza.

Pored toga, policijski službenici, koji su osposobljeni za postupanje prema maloljetnicima, čine prvu i često najvažniju kariku organizovane i stručne borbe, kako protiv maloljetničkog prestupništva, tako i u krivičnopravnoj zaštiti djece i maloljetnika oštećenih krivičnim djelima. S tim u vezi, posebno je analizirano izricanje policijskog upozorenja, koje predstavlja jedan potpuno nov institut koji uvodi Zakon o zaštiti i postupanju sa djecom i maloljetnicima u krivičnom postupku. Policijsko upozorenje predstavlja alternativnu mjeru koja je namijenjena reagovanju na lakše oblike primarnog prestupništva maloljetnika (tzv. bagatelni kriminalitet).

Zakon o zaštiti i postupanju sa djecom i maloljetnicima u krivičnom postupku Republike Srpske, u odredbi člana 12. definiše „socijalnu anamnezu“ kao nalaz i mišljenje koje socijalni radnik dostavlja na zahtjev tužioca ili sudije za maloljetnike, koja sadrži podatke o identitetu i ličnosti maloljetnika, razloge zbog kojih je došlo do prikupljanja podataka, analizu prikupljenih podataka, podatke o porodici, socijalnu dijagnozu i prognozu, kao i prijedlog mjera koje treba preduzeti. Kandidat naglašava da je značaj organa starateljstva potvrdilo i sprovedeno istraživanje iz koga je evidentno da je najzastupljenija sankcija prema maloljetniku, izrečena od nadležnog suda u posmatranom periodu, vaspitna mjera pojačanog nadzora od strane organa starateljstva.

Centar za socijalni rad kao dio sistema socijalne zaštite ima važnu ulogu na lokalnom nivou u oblasti rada sa maloljetnicima sa problemima u ponašanju i u sukobu sa zakonom. Njihova uloga ogleda se, s jedne strane, u prevenciji, a s druge strane u reagovanju kada je do ispoljavanja problema u ponašanju već došlo. Međutim, u svom radu centri za socijalni rad se susreću sa određenim teškoćama koje se ogledaju u sledećem: nedovoljan broj stručnih radnika, preopterećenost brojem slučajeva, kao i nedovoljna obučenost za rad sa maloljetnim delinkventima, nepostojanje posebnih ustanova za liječenje i osposobljavanje i nepostojanje dnevnih boravaka gdje bi se sprovodile krivične sankcije. U rješavanju ovakvih problema neophodna je podrška lokalne zajednice i države, te uspostavljanje saradnje sa školama i motivisanje roditelja na saradnju.

Zaposleni u centrima za socijalni rad navode da ono što čini saradnju sa drugim akterima postupka prema maloljetnicima dobrom, jeste prevashodno dobra komunikacija i uzajamna informisanost. Kao činioce dobre saradnje centri navode i to što sudovi i tužilaštva uvažavaju mišljenja stručnjaka centra, tj. socijalnu anamnezu, prilikom donošenja svojih odluka, prije svega kada je riječ o vrsti krivičnih sankcija koje izriču prema maloljetnicima.

Na osnovu iznesenih činjenica, ocjena i stavova, Komisija za ocjenu i odbranu magistarske teze kandidata Tanje Railić pod nazivom ''Organi postupka prema maloljetnicima'' smatra da ova teza predstavlja samostalan i na naučnim osnovama zasnovan rad i u cijelosti zadovoljava kriterijume i standarde magistarskog rada, te je na osnovu svega navedenog kandidat Tanja Railić zasluženo stekla naučno zvanje magistra pravnih nauka.

Štampa El. pošta

 

Pravni fakultet Univerziteta u Istočnom Sarajevu

Sjedište

Alekse Šantića br.3
71420 Pale
Republika Srpska - BiH
Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli.

Kontakt

Pale: +387 57 227 138 i +387 57 226 609;
Bijeljina: +387 55 211 390;
Srebrenica: +387 56 490 390;
Fax: +387 57 226 892